1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Što mogu Francuzi i što može Europa ocekivati od Sarkozyja?

Nicolas Sarkozy koji 16.ovog mjeseca od Jacquesa Chiraca preuzima mjesto francuskog predsjednika namjerava pouzeti citav niz mjera na podrucjima unutarnje politike i sigurnosti, zatim ekonomije te europske politike.

Sarkozy je novi predsjednik Francuske

Sarkozy je novi predsjednik Francuske

Unutarnja sigurnost zemlje

Vecina Francuza smatrala je konstantno u proteklih nekoliko mjeseci da bi Nicolas Sarkozy bio najprije osoba koja bi osigurala unutarnju sigurnost u zemlji. Teški neredi na sjevernom kolodvoru Pariza od prije dva mjeseca i to usred predizborne kampanje kada su policijske snage pod još nerazjašnjenim okolnostima privele jednog tamnoputnog gradana izazvala je nerede koji medutim na kraju nisu štetili Nicolasu Sarkozyju.

Migracije

Bivši mnistar unutarnjih poslova uvijek je dosljedno glavnu krivnju za nesigurnu situaciju u pariškom predgradu prebacivalo migrantima. "Tko to ne vidi otvorenu povezanost izmedu politike nekontroliranog doseljavanja u proteklih 30 do 40 godina i socijalne eksplozije u našim predgradima", glasi retoricko pitanje koje Sarkozy postavlja u svojem izbornom programu. Sarkozy namjerava uvesti kvote za doseljavanje i izbor migranata prema zanimanjima.

Disciplina

Obitelji koje nisu sposobne brinuti se o svojon djeci Sarkozy je najavio uskratiti socijalnu pomoc. Osim toga škole bi trebale postati mjesto autoriteta u kojima bi se daci trebali ustati kada u ucionicu ulaze ucitelji".

Kazne

Mladi od 16 ili 17 godina koji su pocinili kažnjiva djela trebali bi racunati s jednakim kaznama kao i odrasli. Na taj nacin Sarkozy želi slomiti takozvanu "vladavinu bandi" u francuskim predsgradima.

Ekonomija

Kada je rijeco ekonomniji tu Nicolas Sarkozy navodi vrlo poseban agrument:

Sa svojim energijom i dinamikom "turbo Sarko" kakoga zovu, želi gotovo sam pokrenuti konjukturu. Pri tome mu pomaže okolnost da je Francuzima prisjelo gotovo zamrzavanje placa od uvodenja radnog tjedna od 35 sati 1999. godine. Stoga Sarkozyjev slogan glasi: "Tko više radi više treba i zaraditi". Takav slogan je u izbornoj kampanji bio vrlo popularan medu Francuzima.

Pri tome vjeruju i ekonomisti u psihološki efekt izborne pobjede Sarkozyja. Stranka novog predsjednika, gaulisticka UMP, ocekuje u jednoj studiji ekonomski rast od 2,25% za ovu godinu, što je iznad svih prognoza ostalih instituta.

No ipak, cak i ako francuska ekonomija zaista ostvari rast od 2,25%, Sarkozy radi racun bez krcmara. On namjerava povecati izdatke države (neki instituti govore o 43 milijarde eura), s druge pak strane namjerava smanjiti poreze za 34 milijarde eura –i istovremeno smanjiti državni dug i proracunski deficit. Francuski dnevnik Le Monde ovakve namjere ocijenuje neprovedivim.

Kada je rijeco nezaposlenosti, neki ekonomisti kritiziraju Sarkozyjevo ambivalentno ponašanje prema stopi nezaposlenosti od devet posto. Sarkozy doduše navodi da je suzbijanje nazaposlensti nacionalni prioritet i daje obecanje da ce do kraja 2012. godine, što je ujedno i kraj njegova mandata ostvariti punu zaposlenost, ali njegova glavna mjera – rasterecenje od poreza za prekovremeni rad, ne stvara nova radna mjesta, vec samo daje prednosti vec zaposlenim radnicima.

Europa

O-Ton Sarkozy

"Želim uputiti apel našim europskim partnerima s kojima je naša sudbina duboko povezana, žeim im kazati da sam cijeli moj život bio Europljanin te da duboko vjerujem u europsku tvorevinu te da se veceras Francuska vratila u Europu", bile su prve rijeci Sarkozyja o Europi nakon izbora .

Odmah u prvom tjednu nakon preuzimanja funkcije predsjednika republike Sarkozy ce posjetiti dva glavna grada koji su iz francuskog spektra centralni za europsku suradnju, a to su Bruxelles i Berlin. Sa Angelom Merkel, njemackom kancelarkom Nicolas Sarkozy ce naglasiti tradiciju njemacko-francuskog partnerstva koji je motor za Europu. Pri tome se u središtu nalaze tri velike teme:

Europski ustav, Turska i proširenje Unije te europska agrarna politika.

Kada je rijeco Europskom ustavu Sarkozy ce ostvariti ono što je najavio. Sarkozy je rekao da je Europski ustav mrtav. Ironija cijele price je da su upravo Francuzi bili oni koji su slijedili projekt produbljenja europske integracije. Novi francuski predsjednik želi samo malu reformu europskih sporazuma, bez referenduma kako bi se poboljšalo fukcioniranje europskih institucija. Reforme namjerava razraditi na meduvladinoj konferenciji.

Što se tice Turske i proširenja Europske unije novi predsjendik je još u izbornoj kampanji rekao kako Turska nije europska zemlja te da se zalaže za kraj pristupnog procesa s Ankarom. No Sarkozy nije rekao na koji nacin namjerava povuci jednoglasnu odluku šefova država i vlada zemalja clanica o Turskoj. Ova tema je prikladna za stvaranje novih napetosti izmedu protivnika i zagovornika proširenja i to kako u Europskoj uniji tako i u NATO savezu.

I na kraju agrarna politika gdje se za Francuze radi o zaštiti ekonomskih interesa, jacanje nacionalne politike – a upravo su ove dvije stvari bili udarni naslovi Sarkozyjeve izborne kampanje. Francuska je veliki korisnik agrarnih subvencija u Europskoj uniji pa ce stoga i u iducoj reformi poljoprivrede (do 2013. godine) ponovno zauzeti vrlo cvrste pozicije oko tog pitanja.

Alen Legovic

Vecina Francuza smatrala je konstantno u proteklih nekoliko mjeseci da bi Nicolas Sarkozy bio najprije osoba koja bi osigurala unutarnju sigurnost u zemlji. Teški neredi na sjevernom kolodvoru Pariza od prije dva mjeseca i to usred predizborne kampanje kada su policijske snage pod još nerazjašnjenim okolnostima privele jednog tamnoputnog gradana izazvala je nerede koji medutim na kraju nisu štetili Nicolasu Sarkozyju.

Migracije

Bivši mnistar unutarnjih poslova uvijek je dosljedno glavnu krivnju za nesigurnu situaciju u pariškom predgradu prebacivalo migrantima. "Tko to ne vidi otvorenu povezanost izmedu politike nekontroliranog doseljavanja u proteklih 30 do 40 godina i socijalne eksplozije u našim predgradima", glasi retoricko pitanje koje Sarkozy postavlja u svojem izbornom programu. Sarkozy namjerava uvesti kvote za doseljavanje i izbor migranata prema zanimanjima.

Disciplina

Obitelji koje nisu sposobne brinuti se o svojon djeci Sarkozy je najavio uskratiti socijalnu pomoc. Osim toga škole bi trebale postati mjesto autoriteta u kojima bi se daci trebali ustati kada u ucionicu ulaze ucitelji".

Kazne

Mladi od 16 ili 17 godina koji su pocinili kažnjiva djela trebali bi racunati s jednakim kaznama kao i odrasli. Na taj nacin Sarkozy želi slomiti takozvanu "vladavinu bandi" u francuskim predsgradima.

Ekonomija

Kada je rijeco ekonomniji tu Nicolas Sarkozy navodi vrlo poseban agrument:

Sa svojim energijom i dinamikom "turbo Sarko" kakoga zovu, želi gotovo sam pokrenuti konjukturu. Pri tome mu pomaže okolnost da je Francuzima prisjelo gotovo zamrzavanje placa od uvodenja radnog tjedna od 35 sati 1999. godine. Stoga Sarkozyjev slogan glasi: "Tko više radi više treba i zaraditi". Takav slogan je u izbornoj kampanji bio vrlo popularan medu Francuzima.

Pri tome vjeruju i ekonomisti u psihološki efekt izborne pobjede Sarkozyja. Stranka novog predsjednika, gaulisticka UMP, ocekuje u jednoj studiji ekonomski rast od 2,25% za ovu godinu, što je iznad svih prognoza ostalih instituta.

No ipak, cak i ako francuska ekonomija zaista ostvari rast od 2,25%, Sarkozy radi racun bez krcmara. On namjerava povecati izdatke države (neki instituti govore o 43 milijarde eura), s druge pak strane namjerava smanjiti poreze za 34 milijarde eura –i istovremeno smanjiti državni dug i proracunski deficit. Francuski dnevnik Le Monde ovakve namjere ocijenuje neprovedivim.

Kada je rijeco nezaposlenosti, neki ekonomisti kritiziraju Sarkozyjevo ambivalentno ponašanje prema stopi nezaposlenosti od devet posto. Sarkozy doduše navodi da je suzbijanje nazaposlensti nacionalni prioritet i daje obecanje da ce do kraja 2012. godine, što je ujedno i kraj njegova mandata ostvariti punu zaposlenost, ali njegova glavna mjera – rasterecenje od poreza za prekovremeni rad, ne stvara nova radna mjesta, vec samo daje prednosti vec zaposlenim radnicima.

Europa

O-Ton Sarkozy

"Želim uputiti apel našim europskim partnerima s kojima je naša sudbina duboko povezana, žeim im kazati da sam cijeli moj život bio Europljanin te da duboko vjerujem u europsku tvorevinu te da se veceras Francuska vratila u Europu", bile su prve rijeci Sarkozyja o Europi nakon izbora .

Odmah u prvom tjednu nakon preuzimanja funkcije predsjednika republike Sarkozy ce posjetiti dva glavna grada koji su iz francuskog spektra centralni za europsku suradnju, a to su Bruxelles i Berlin. Sa Angelom Merkel, njemackom kancelarkom Nicolas Sarkozy ce naglasiti tradiciju njemacko-francuskog partnerstva koji je motor za Europu. Pri tome se u središtu nalaze tri velike teme:

Europski ustav, Turska i proširenje Unije te europska agrarna politika.

Kada je rijeco Europskom ustavu Sarkozy ce ostvariti ono što je najavio. Sarkozy je rekao da je Europski ustav mrtav. Ironija cijele price je da su upravo Francuzi bili oni koji su slijedili projekt produbljenja europske integracije. Novi francuski predsjednik želi samo malu reformu europskih sporazuma, bez referenduma kako bi se poboljšalo fukcioniranje europskih institucija. Reforme namjerava razraditi na meduvladinoj konferenciji.

Što se tice Turske i proširenja Europske unije novi predsjendik je još u izbornoj kampanji rekao kako Turska nije europska zemlja te da se zalaže za kraj pristupnog procesa s Ankarom. No Sarkozy nije rekao na koji nacin namjerava povuci jednoglasnu odluku šefova država i vlada zemalja clanica o Turskoj. Ova tema je prikladna za stvaranje novih napetosti izmedu protivnika i zagovornika proširenja i to kako u Europskoj uniji tako i u NATO savezu.

I na kraju agrarna politika gdje se za Francuze radi o zaštiti ekonomskih interesa, jacanje nacionalne politike – a upravo su ove dvije stvari bili udarni naslovi Sarkozyjeve izborne kampanje. Francuska je veliki korisnik agrarnih subvencija u Europskoj uniji pa ce stoga i u iducoj reformi poljoprivrede (do 2013. godine) ponovno zauzeti vrlo cvrste pozicije oko tog pitanja.