1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Što je Merkel doista znala o američkim špijuniranjima?

U aferi špijuniranja oko američkih i njemačkih tajnih službi, svaki se dan u medijima pojavljuju novi naslovi. Krizni menadžment njemačke vlade nije uvjerljiv, što uostalom važi i za oporbu.

Angela Merkel

Angela Merkel

Već dva mjeseca su otkrića zviždača Edwarda Snowdena tema broj jedan u Njemačkoj. Prema tvrdnjama toga računalnog profesionalca, njegov bivši poslodavac - američka tajna služba NSA - sustavno nadzire internet u cijelom svijetu. Njemačka je navodno posebno u fokusu "američkih njuškala".

Obama i Merkel u Berlinu

Obama se u govoru u Berlinu nije dotaknuo teme špijuniranja, ali je naknadno kazao da je sve, što je urađeno, "zakonito".

Kratko nakon objavljivanja tih tvrdnji je predsjednik SAD-a, Barack Obama, posjetio Berlin sredinom lipnja, i održao svoj s napetošću iščekivani govor pred Brandenburškim vratima. U njemu je Obama dosta govorio o demokraciji i slobodi govora, koje treba obraniti. Na Snowdenova otkrića o špijuniranju NSA-a je Obama tek reagirao na zajedničkoj pres konferenciji održanoj s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Njegova poruka tada je glasila: sve je zakonito.

Njemačka šefica vlade je iskazala razumijevanje za brige građana zbog nekontroliranog nadzora i istaknula da je s Obamom o tome opširno razgovarala. Pri tome nisu uklonjene sve razlike u mišljenju, ali ćemo i dalje razgovarati, kazala je tada Angela Merkel.

Stalno nova otkrića

Otkrića o špijunskim programima s tako bezazleno zvučećim imenima, poput "Prism" i "XKeyscore" su postajala sve brizantnija zbog novih izvještaja nacionalnih i međunarodnih medija. Odjednom je i njemačka obavještajna služba BND (Bundesnachrichtendienst) stajala u fokusu medija. BND je navodno uvelike prosljeđivao informacije kolegama iz NSA-a. Više puta je od tada već zasjedao parlamentarni kontrolni odbor (PKGr), zadužen za nadzor tajnih službi, a u kojemu sjede zastupnici svih stranaka koje su u Bundestagu.

Pofalla okružen novinarima

Pofalla 25. srpnja: "Njemačke obavještajne agencije djeluju prema pravu i zakonu."

Prije oko dva tjedna se pred odborom pojavila glavom i bradom sama kancelarka Merkel, zajedno sa šefom kancelarskog ureda Ronaldom Pofallom (CDU), koji je i u Merkelinom uredu i zadužen za tajne službe. Nakon sjednice odbora je Pofalla novinarima kazao da njemačke obavještajne službe rade "prema pravu i zakonu" te da će se "sto posto" pridržavati zaštite podataka. 

Za novo uzbuđenje se početkom kolovoza pobrinula vijest da je BND navodno samo u prosincu 2012. partnerima iz NSA-a proslijedio oko 500 milijuna zapisa podataka. Ta brojka je navodno do javnosti također došla od zviždača Edwarda Snowdena, koji je u međuvremenu dobio azil u Rusiji.

Kancelarka Merkel, koja se trenutačno nalazi na godišnjem odmoru, je preko Georga Streitera, zamjenika njezinog glasnogovornika, poručila da nije došlo do višestrukog kršenja osnovnih građanskih prava od strane njemačkih tajnih službi te da se one pridržavaju propisa o zaštiti podataka. To je ono što je najbitnije, poručila je još Merkel. Glasnogovornik Streiter je još dodao da je druga najbitnija stvar da se prosljeđivanje osobnih podataka njemačkih građana provodi "na zakonskoj osnovi i to samo u pojedinim slučajevima". No, i to je, dva mjeseca nakon Snowdenovih otkrića, prema mišljenju oporbe bilo premalo. To se odnosi i na Streiterove navode da su 2012. proslijeđeni "samo dva zapisa o podacima, koji se tiču jedne osobe".

Većina građana smatra da je Merkel nevjerodostojna

Merkelina vlada se još nije izjašnjavala o tome pridržava li se američka tajna služba NSA njemačkih zakona. O tome "nemamo vlastitih saznanja", kazao je glasnogovornik Streiter i dodao da je savezna vlada od Amerikanaca zatražila potrebne informacije, ali da još nije dobila odgovor. Streiter međutim nije htio kazati koja pitanja je vlada u Berlinu uputila svojim saveznicima u Washingtonu. I upravo taj način politike informiranja je razlog za ljutnju u velikom dijelu javnosti u Njemačkoj. Prema rezultatima anketa, većina građana Angelu Merkel smatra nevjerodostojnom po pitanju špijunske afere. 

U međuvremenu je i šef zastupničkog kluba oporbenih socijaldemokrata (SPD), Frank-Walter Steinmeier, uvučen u aferu. On je naime bio šef kancelarskog ureda i time koordinator za tajne službe dok je na vlasti bila koalicija socijaldemokrata i Zelenih, a kancelar socijaldemokrat Gerhard Schröder. 2002. godine je, dok je Steinmeier bio zadužen za tajne službe, sklopljen dogovor između BND-a i NSA-a o tješnjoj suradnji u borbi protiv terorizma, a razlog su očito bili terorističkih napadi u SAD-u u rujnu 2001. godine.

Što je Steinmeier kao šef kancelarskog ureda dogovorio?

Optužbe, koje je socijaldemokratska i "zelena" oporba upućivala u posljednje vrijeme (vjerojatno i u predizborne svrhe) na račun Angele Merkel i njezine vlade, sada se toj istoj oporbi vraćaju poput bumeranga, upravo zbog Steinmeierovih aktivnosti dok su na vlasti bili njegovi socijaldemokrati. Steinmeier, koji je za prvog mandata Angele Merkel od 2005. do 2009. bio ministar vanjskih poslova, brani se protiv verbalnih napada na njega.

Frank-Walter Steinmeier

Prvo su socijaldemokrati i Zeleni osuli drvlje i kamenje na Merkelinu vladu, a sada i sam Steinemeier mora pravdati pred građanima zbog dogovora s Amerikancima

 

Ono što je 2002. bilo nužno nema nikakve veze s "gotovo planskim, neprekidnim, raširenim iskorištavanjem privatnih podataka", što je očito provođeno za sadašnjeg mandata Angele Merkel, poručio je Steinmeier. Međutim, građani Njemačke do danas isto tako malo znaju što je konkretno Steinmeier prije desetak godina dogovorio po pitanju suradnju njemačkih i američkih obavještajnih službi.

Više transparentnosti i odgovore na brojna pitanja javnost očekuje od narednog sastanka parlamentarnog kontrolnog gremija (PKGr) ovoga ponedjeljka (12.8.2013.). Aktualni šef kancelarskog ureda Pofalla bi trebao iznijeti nove informacije. Šef kluba zastupnika Zelenih u Bundestagu, Jürgen Trittin, od Pofalle očekuje saznanja o tome koliko zapisa podataka je BND doista proslijedio partnerskom NSA-u.

Na protekloj sjednici kontrolnog gremija 25. srpnja je bilo riječi o dva milijuna zapisa, dok zviždač Snowden govori o 500 milijuna mjesečno! Trittin je tu brojku pomnožio i time došao do brojke od šest milijardi (!) zapisa podataka u 2012. godini. Za to vrijeme brojni građani i dalje u čuđenju i ljutito promatraju cijelu aferu, te se pitaju što BND i NSA doista znaju o njima.

Autori: Marcel Fürstenau / Marina Martinović

Odgovorna urednica: Željka Telišman