1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Što dansko predsjedanje donosi Zapadnom Balkanu i Europi?

Dok će poljsko predsjedanje ostati u trajnom pozitivnom sjećanju, jer je na kraju njezinog mandata Hrvatska potpisala ugovor o pristupanju, što se može očekivati od Danske? Proširenje će biti svakako bitna tema.

Danci su najavili da žele bi „most iznad uzburkanih voda“, kao i u poznatoj pjesmi Simona i Garfunkela, posebice između zemalja eurozone i ostalih članica Europske unije, pa je moguće da će Danska preuzeti i ulogu zemlje koja će poticati na što raniju ratifikaciju ugovora s Hrvatskom.

Velika tema bit će proširenje. Tako će na summitu u ožujku ili možda tek u lipnju 2012. godine biti donesena odluka o mogućem statusu kandidata za Srbiju, a Crna Gora bi mogla dobiti datum za početak pregovora. Dok će se pregovori s Turskom odvijati teško ili će i dalje većina poglavlja ostati blokirana, pregovori s Islandom će se nastaviti.

Karta Zapadni Balkan

Proširenje i dalje jedan od prioriteta EU-a

Nekoliko zahtjevnih ključnih izazova

U prvih šest mjeseci 2012. godine Danska kao predsjedateljska zemlja Unije zasigurno stoji i pred nekoliko vrlo zahtjevnih i ključnih izazova. Tu su prije svega planovi za višegodišnje financijsko razdoblje koje počinje 2014. i završava 2020. godine. U igri je oko bilijun eura. Prijeporni su kako izdaci tako i prihodi, posebice novi porez na financijske transakcije. Dogovor se očekuje tek krajem 2012. godine, no od Danske se očekuje da će odraditi dobre pripreme. Drugi veliki izazov je dakako dužnička kriza. Kao članica koja nije u eurozoni, Danska preuzima ključnu poziciju u pokušaju da uključi u napore proračunske discipline i stabilizaciju eura i one članice Europske unije koje nisu u eurozoni.

Unutar schengenskog prostora, dakle, na granicama zemalja koje pripadaju tom prostoru i gdje u načelu nema više graničnih kontrola, dogovorit će se nova pravila. Među ostalim, predviđene su jasne odredbe po kojima bi se u određenim situacijama uvele vremenski ograničene kontrole. O tom pitanju postoji prijepor oko ovlasti između zemalja članica i Europske komisije.

No, valja se prisjetiti i same Danske, koja je još prije samo šest mjeseci bila na lošem glasu. Prošloga ljeta tada konzervativno-liberalna vlada ponovno je uvela granične kontrole. Premda je Danska dio schengenskog prostora, koji obuhvaća većinu zemalja članica EU-a pa čak i neke zemlje koje nisu u Europskoj uniji, kontrole su predviđene samo u teškim slučajevima i trebale bi ostati iznimke.

Prvi put Danska ima ministra za europska pitanja

Ujesen 2011. je u Danskoj izabrana nova socijaldemokratska vlada i ona je odmah ukinula granične kontrole – i time stvorila pred sami početak danskog predsjedanja

Helle Thorning-Schmidt

Helle Thorning-Schmidt

dobru atmosferu. Premijerka Helle Thorning- Schmidt po prvi put u povijesti Danske imenovala je i ministra za europska pitanja i time dala znak da namjerava voditi politiku koja je prijateljska prema Europi te da želi nastaviti politiku koju je vodilo dosadašnje predsjedništvo iz Poljske. Poljaci su doduše bili oduševljeni, ali ukupne posljedice za europsku politiku bile su minimalne. Jer, trenutno ono što vrijedi samo su činjenice vezane uz krizu eura.

Novoizabrani danski ministar za europska pitanja Nicolai Wammen nedavno je u Bruxellesu priznao da će njegova zemlja imati jedno od najtežih predsjedanja Unije uopće. „Smatramo da je nužna tijesna europska suradnja svih članica kako bi zajedničkim snagama i naporima prihvatili izazove. Kriza će velikim dijelom diktirati naš program, dat ćemo sve od sebe, kako bismo u okviru naše uloge Europu odveli korak naprijed. Držimo ključnim da dansko predsjedanje djeluje kao ujedinjujuća snaga između zemalja koje se nalaze unutar i izvan eurozone“, istaknuo je danski ministar Wammen. Danska je ostala izvan eurozone. „To je možda upravo sada dobro“, izjavila je nedavno njemačka kancelarka Angela Merkel prilikom susreta s danskom premijerkom Thorning-Schmidt, jer bi „Danska mogla biti neka vrsta mosta“.

Aktivno i konstruktivno sudjelovanje

Ipak, stupanjem na snagu Lisabonskog sporazuma predsjednik vlade zemlje koja predsjeda više ne igra nikakvu ulogu. S Hermanom van Rompuyjom Europska unija ima svojeg stalnog predsjednika Vijeća. Osim toga, neovisno od Lisabonskog ugovora, unutar Europske unije postavljena su nova težišta. U krizi eura Merkel i njezin najprisniji međunarodni partner, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, sve više preuzimaju vodstvo, što se nimalo ne sviđa manjim članicama.

Nicolai Wammen

Nicolai Wammen

No to su mnogo manje napetosti od onih pravih. Kako bi se prave napetosti uklonile i dužnička kriza riješila, većina zemlja članica EU-a dogovorila je ugovorno se obvezati na više proračunske discipline i kontrole. Velika Britanija ne sudjeluje, a Šveđani i Danci se još nisu odlučili. Danska kao predsjedavajuća zemlja sudjelovat će u procesu aktivno i konstruktivno, ali tek kada saznaju pojedinosti ugovora, tada će i danska vlada procijeniti gospodarske, pravne i političke posljedice i na temelju ocjene odrediti svoju poziciju u dogovoru s koalicijskim strankama. „Za Dansku oko pitanja eura vrijedi klauzula o izuzeću, a danska vlada će to poštovati“, poručio je danski ministar za europska pitanja Wammen.

Danska - izvan eurozone i na rubu europskih događanja

Zapravo, svaka članica Europske unije obavezna je pristupiti i eurozoni čim za to ispuni gospodarske uvjete. Međutim, kao i Velika Britanija, tako i Danska može putem klauzule (opt-out) sama odlučiti, želi li uvesti euro ili ne. Švedska ne posjeduje službeni „opt-out“, ali Europska komisija tolerira švedske rezerve oko uvođenja eura, nakon što su građani na referendumu u Švedskoj 2003. odbili prihvatiti zajedničku valutu.

Pored svih teških pitanja i izazova Danskoj neće biti lako posredovati i tražiti rješenja. Od Danske, koja se i sama nalazi na rubu europskih događanja, ne očekuje se da riješi sva pitanja, jer su zemlje koje predsjedaju postale beznačajne. Mnogo je onih koji zbog toga žale, ali većina je ipak sretna da više ne postoji toliko ovisnosti o pojedinim zemljama i njihovim trenutnim vladama koje su ranije predsjedale Europskom unijom.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odgovorna urednica: Marina Martinović

Preporuka redakcije