1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Što Bruxelles očekuje od Nikolića i Srbije?

Normalizacija odnosa između Srbije i Kosova najvažniji je uvjet za otvaranje pristupnih pregovora EU-a i Srbije, naglasio je povjerenik Füle prilikom susreta sa srbijanskim predsjednikom Nikolićem u Beogradu.

Povjerenik Štefan Füle i predsjednik Tomislav Nikolić u Beogradu

Povjerenik Štefan Füle i predsjednik Tomislav Nikolić u Beogradu

Susret Štefana Fülea i Tomislava Nikolića bio je priprema za posjet novog srbijanskog predsjednika Bruxellesu koji ovoga tjedna dolazi u sjedište institucija Europske unije. Füle je pri tome jasno naglasio što očekuje Unija od Srbije. To su prije svega nastavak reformi, regionalna suradnja, pomirenje sa susjedima i normalizacija odnosa s Kosovom. "Prioritet za početak pristupnih pregovora sa Srbijom o članstvu u EU-u su vidljivo i trajno poboljšanje odnosa s Kosovom", naglasio je povjerenik Füle.

Europska unija među ostalim podrazumijeva u tom paketu provedbu konkretnih dogovora, koje je Srbija već postigla sa Kosovom, kao što su zajedničke kontrole na zajedničkim graničnim prijelazima na sjeveru Kosova. Priznanje Kosova za sada se od Srbije ne traži, naglašava Nikolić. "Takav zahtjev od povjerenika Fülea nisam čuo, niti da bi to bio uvjet. Da se to dogodilo, to bi zasigurno prenio novinarima", dodao je Nikolić nakon susreta s Füleom.

Bruxelles čeka na što skorije sastavljanje vlade

Vladimir Putin i Tomislav Nikolić u Moskvi

Vladimir Putin i Tomislav Nikolić u Moskvi

Pred Nikolićem se nalaze veliki izazovi ne samo zbog Kosova. Na njegovu inauguraciju nisu došli predsjednici iz regije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Jedan od razloga treba tražiti i u izjavama Nikolića o Vukovaru i Srebrenici. Njegove izjave izazvale su sumnje, je li se Nikolić zaista promijenio i distancirao se od svojih nekadašnjih ultranacionalističkih razmišljanja.

Premda bi u Bruxelesu mnogi željeli da se vlada u Beogradu sastavi do kraja ovog mjeseca, sve je više pokazatelja koji govore da će sastavljanje srbijanske vlade potrajati znatno duže.

"Nikolić dobro zna što EU očekuje od Srbije"

I u Europskom parlamentu mišljenja o novom srbijanskom predsjedniku su suzdržana. Njemačka konzervativna zastupnica Doris Pack se nada da Nikolić može ispuniti što treba građanima Srbije, a to je blagostanje, obrazovanje i radna mjesta. Prema njezinom mišljenju Nikolić dobro zna što EU želi od Srbije. Doris Pack je uvjerena da Nikolić može djelovati pozitivno u Srbiji na temelju zajedničkih europskih vrijednosti, ali „to trebamo tek vidjeti, dijeli li ih Nikolić s nama“, dodala je Pack.

Doris Pack, njemačka konzervativna zastupnica u EP-u

Doris Pack, njemačka konzervativna zastupnica u EP-u

Predsjednik skupine europskih socijalista i demokrata u Europskom parlamentu Hannes Swoboda je priznao da je bio razočaran nakon predsjedničkih izbora i dodao da "Nikolić mora pokazati da su njegove ideje i retorika proeuropske". Swoboda ukazuje da treba pričekati sastavljanje vlade, te kojim smjerom će krenuti Nikolić i srbijanska vlada - hoće li se Srbija odlučiti za europski ili neki drugi put. Swoboda naglašava da treba učiniti sve da se Srbija ne izolira. "Ako se Srbija izolira i ako to želi Nikolić, nama je žao, ali postoje mnogi građani Srbije koji žele europski put", poručuje Swoboda.

"Igrati na kartu Rusije protiv EU-a – neprihvatljivo"

Hannes Swoboda, austrijski zastupnik u EP-u i šef europskih socijalista i demokrata

Hannes Swoboda, austrijski zastupnik u EP-u i šef europskih socijalista i demokrata

Bruxelles želi da se sve zemlje regije jednoga dana integriraju. "Ako je Nikolić za europski put onda se mora postaviti protiv onih koji stvaraju nemir i napetosti", ističe šef europskih socijalista i dodaje kako se srbijanska politika mora dogovoriti kojim putem krenuti.

"Ako se odluči da je Rusija važnija od EU-a, u redu, ali ostatak regije ide prema jačanju odnosa s EU-om. Ne postoji put malo Rusije, malo EU-a, ili jedno ili drugo. Naravno da su prijateljski odnosi s Rusijom važni i potrebni, ali igrati na kartu Rusije protiv EU-a, to je neprihvatljivo", zaključuje Hannes Swoboda.

Za Elmara Broka, jednoga od europskih parlamentaraca s najdužim vanjskopolitičkim iskustvom važne su europske vrijednosti i odnosi sa susjedima. Za Broka je Srbija važna zemlje koja posjeduje europsku dimenziju i perspektive i u tome EU želi biti od pomoći, ali treba vidjeti u koliko će biti konstruktivni odnosi s predsjednikom i srbijanskom vladom. Elmar Brok smatra da "Srbija ne može sjediti na dvije stolice, između Rusije i EU-a".

"Nikolić obećao voditi Srbiju prema Europi"

Izvjestitelj u Europskom parlamentu za Srbiju slovenski liberal, Jelko Kacin pred europskim je zastupnicima podnio izvještaj o stanju u Srbiji nakon izbora i među ostalim rekao: "Tomislav Nikolić je obećao u više navrata tijekom svoje kampanje za predsjednika da će nastaviti voditi Srbiju prema Europi. Imajući u vidu njegovu nacionalističku prošlost, regionalni lideri i Europska unija će pažljivo motriti njegove prve poteze kao predsjednika Srbije. Srbija će imati snažnog i pouzdanog partnera u Europskoj uniji i u budućnosti ako se proces pomirenja i izgradnje dobrosusjedskih odnosa nastavi razvijati. Posjet predsjednika Nikolića Bruxellesu 14. lipnja je u tom smislu od posebnog značenja.“

Uz političke i veliki gospodarski problemi

Osim političkih, pred Nikolićem su i veliki gospodarski problemi zemlje. Dinar je izgubio na vrijednosti za gotovo 18 posto od početka godine, a to pokazuje da ulagači nisu sigurni što će biti s odnosnima Srbije i Europske unije. U Srbiji se nezaposlenost povećala sa 19 na 24 posto, a polako raste i inflacija i iznosi gotovo sedam posto. Time rastu i otplate kredita u eurima i švicarskim francima i dolazi do pada kupovne moći kod građana Srbije. Teško da će u toj situaciji pomoći ruski kredit od 800 milijuna eura, koji se dogovarao godinama. Dva najveća strana ulagača povukla su se iz Srbije, a to su US Steal i OT – grčka telekomunikacijska kompanija. U Srbiji je ostao samo još FIAT. Nadalje 15 posto banaka u Srbiji je u rukama grčkih banaka. Nedostaje suradnja s MMF-om koji je prije parlamentarnih i predsjedničkih izbora prekinuo suradnju. U Srbiji je odgođena i mirovinska reforma, pa se tako u medijima nalaze naslovi poput "isplaćeno više mirovina nego plaća".

Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odgovorni urednik: Azer Slanjankić