1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Što bi bilo kad bi bilo? Europsko nebo bez zrakoplova!

Oblak pepela vulkana Eyjafjallajökull koji je gotovo u potpunosti obustavio zračni promet ukazao je na socijalne i gospodarske slabe točke Europe. A mi, kao da smo zaboravili koliko je zapravo veliki europski kontinent.

default

Slike koje je teško bilo vidjeti proteklog tjedna nad Europom

Zrakoplovi Lufthanse

Naše moderno društvo vrlo je ranjivo i krhko. Samo jedna prirodna katastrofa, naravno vrlo neobična, erupcija vulkana na rubu kontinenta, dovela je, ne samo do velikog zastoja europskog života, već je gotovo u potpunosti paralizirala zračni promet. Zapravo Europa je bila odsječena od ostatka svijeta. Ovakvi događaji morali bi potaknuti na razmišljanje o tome kako je zapravo organiziran naš svakidašnji život.

Možda je najvažnija pouka koji bismo morali izvući sljedeća: Ukoliko želimo transportirati ljude na velike udaljenosti, tada to treba činiti svakako zračnim putem. Naravno, tu je još i pomorski put koji je otvoren i slobodan, tu postoje ogromni brodovi koji i dalje prevoze proizvode i sirovine, to je važno sredstvo za izvoz i uvoz. Moguće je, premda manje udobno, putovati i kopnenim putem, voziti se trajektima unutar Europe. No, kada pogledamo na zemljopisnu kartu shvaćamo, Europa je zaista veliki kontinent.

Svijet bez zrakoplova – nezamisliv

Bez jeftinog i brzog zračnog prometa Europljani ne bi bili u stanju otputovati preko vikenda u London, Veneciju ili Stockholm, ne bi bio moguć obiteljski odmor u Španjolskoj, Hrvatskoj ili Irskoj, a ne bi bilo moguće organizirati stručne kongrese u Njemačkoj, Belgiji ili Italiji. Bilo da je riječ o odmoru ili poslovnim sastancima pa čak i održavanju političkih skupova i konferencija – bez zrakoplova sve to ne bi bilo moguće. Zamislite da je oblak pepela omotao Europu tijekom summita o klimi koji se krajem prošle godine održavao u Kopenhagenu. Oblak bi spriječio povratak svojim kućama i mnogim državnim poglavarima.

Bez zračnog prometa naš svijet izgledao bi drukčije. U Europi bismo imali rubna područja koja bi patila i snosila teške posljedice, jer bi bila odsječena od europskih centara moći, financija, politike i biznisa. To bi teško pogodilo baltičke države, jednu Škotsku, Portugal, Bugarsku, Rumunjsku…

Zračna luka u Frankfurtu

Zračna luka u Frankfurtu za vrijeme zabrane letova

Općenito odnosi Europe prema SAD-u bili bi s povećanim razmakom, a i Kina bi teško prodavala svoje proizvode SAD-u i Europi, pa bi se Peking vjerojatno koncentrirao na Aziju. Možda je velika ekonomska snaga globalizacije danas toliko ukorijenjena da bi ipak preživjela, međutim novi trend bi ipak bio - više regionalizacije a manje globalizacije.

Možda bi došlo i do pada demokratizacije, budući putovanja više nisu privilegij samo bogatih i moćnih. Putovanja zrakoplovom danas sebi mogu priušiti široke mase društva. Na taj način ljudi mogu steći dragocjeno iskustvo slobode, otkriti nova društva i upoznati nove kulture. Ova pouka čini mi se daleko važnija od neposrednih posljedica za gospodarstvo koje sada izaziva toliku pozornost, što je razumljivo.

Koje su alternative zabrani zračnog prometa ?

Naša proizvodnja koja funkcionira prema načelu "taman" ili "na vrijeme" vrlo je osjetljiva na svaku smetnju. Kaos iznad Europe osjeća se i u Aziji i Africi. Ne trpe samo Europljani. Neki će se s pravom upitati, pa moramo li zaista izvan domaće sezone u Europu uvoziti cvijeće, voće i povrće iz Afrike. Odgovor glasi da, i u Africi opstanak ljudi ovisi o europskoj potrošnji.

S jedne strane važno je prepoznati da nije baš sve tako negativno. Jer, ako će trenutni kaos potaknuti da poslovni svijet izmisli izdržljivije sustave proizvodnje i transporta tada će to ne samo biti efikasnije već i zaista bolje prilagođeno našim potrebama i željama. Jedan primjer bi mogao biti kompjuterski sustav europskih sredstava transporta. Takav sustav za putovanje kopnom je u usporedbi s ponudama u zračnom prometu – prava katastrofa. Za potrošača bi moralo biti jednako lako pronaći prijevozno sredstvo kopnenim putem (vlak, autobus ili trajekt od Bruxellesa do Stockholma ili Sicilije) kao i kada to traži za zračni prijevoz.

Vrijeme je …

Najnovije iskustvo nas uči da je Europa ogromna i da taj kontinet treba bolje povezati, a za početak dobro je početi s koordiniranjem infrastrukture. Pitanja koja se nameću glase: Kako efikasnije koristiti postojeću infrastrukturu? Postoji li moža nepotrebna birokracija na graničnim prijelazim? Nadalje, potrebno je detektirati uska grla u cestovnom i željezničkom prometu, kao i projekte gdje nisu potrebna tako velika sredstva za funkcioniranje sistema. Mreža zračnog prometa funkcionirat će, ali ona je osjetljiva, što pokazuje najnoviji primjer. Važno je iskoristiti iskustva kako bi se krenulo u radikalne promjene kod alternativnih rješenja prometovanja kopnom i morem.

Zrakoplov Lufthanse polijeće

Zaključak da ljudi često pravu vrijednost nečega shvate kada to izgube, je opće poznat. Međutim, zbivanja proteklih dana podsjećaju nas da je to prava istina. To su mnogi osjetili na svojoj koži tražeći načina kako se ovih dana vratiti svojim kućama. Svima u Europi bit će jasno kada ponovno sjednu u zrakoplov da treba zaista uživati slobodu letenja, ali i da se ta mogućnost ubuduće koristi pametnije i efikasnije.

Autor: Alen Legović

Odg. urednik: Svetozar Savić