″Što bi bilo da nemamo Europsku Uniju?″ | Komentar | DW | 21.09.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

"Što bi bilo da nemamo Europsku Uniju?"

Gospodarska kriza poljuljala je vjeru u Europu. Tek svaki treći stanovnik EU-a vjeruje da Unija donosi prednosti njegovoj domovini. No kako se kriza odražava na procese približavanja zemalja jugoistočne Europe?

Sve donedavno se činilo da je za mnoge stanovnike jugoistočne Europe članstvo u Europskoj uniji bilo poput svojevrsne ulaznice za VIP ložu. Hrvatska je s mješavinom divljenja i zavisti pogledavala u smjeru novih članica EU-a, druge države nastale na području bivše Jugoslavije isto tako su gledale na Hrvatsku, koja je bila pred samim ciljem u pristupnim pregovorima. Sve dok gospodarska kriza nije zatresla Europsku uniju...

Sa svakom lošom vijesti iz Atene, Madrida ili Rima proteklih se mjeseci smanjivalo i oduševljenje za veliku europsku obitelj. Ta je tendencija bila vidljiva s obje strane granice EU-a - kako u članicama Unije, tako i u državama koje žele članstvo. Novo ispitivanje javnog mnijenja je pokazalo da čak i Nijemci, koje se smatralo oduševljenim Europljanima, polako gube vjeru u Europu. Svi si postavljaju isto pitanje: je li europska perspektiva još uvijek ono pravo?

Vlastiti interesi u fokusu

Heinz Jürgen Axt

Heinz Jürgen Axt

"Europa danas više nije već samim svojim postojanjem jamac za uspjeh. Mislim da se to mora spoznati", zaključio je profesor Hans-Jürgen Axt sa Sveučilišta Duisburg-Essen na panel diskusiji medijske kuće Deutsche Welle na temu "Kraj europske solidarnosti?" (19.9.). On je objasnio da živimo u doba novog određivanja koordinata, u kojem se dovode u pitanje stare spoznaje kao što su: Europa jednako dobro, Europa jednako napredak, Europa jednako blagostanje.

A Nijemci se kod davanja financijske pomoći u zadnje vrijeme pitaju: trošimo li novac na akcije spašavanja čiji je ishod neizvjestan? Profesor Axt na te sumnje odgovara pitanjem: "Što bi bilo da nemamo Europu? To si pitanje jednostavno moramo postaviti i onda će sve drugo biti znatno relativizirano." Budući da vlada velika nesigurnost, svaka zemlja najprije gleda na vlastite interese. Profesor Axt smatra da to nije negativno i da ne mora značiti smanjivanje solidarnosti.

"Za europsku perspektivu nema alternative"

Konferenz Medien in Südosteuropa

Nikolas Graf Lambsdorff

Nikolaus Graf Lambsdorff, povjerenik za jugoističnu Europu, Tursku i države EFTA-e u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, čvrsto je uvjeren da za zemlje zapadnog Balkana europska perspektiva nema alternative: "Jedina alternativa koja mi pada na pamet bilo bi nazadovanje te regije zbog nedostatnog napretka. To nije i ne može biti u našem interesu." On je istovremeno istaknuo da je Njemačka i dalje sklona proširenju Europske unije.

Zašto je Njemačka toliko aktivna u jugoistočnoj Europi i zašto se čini da se druge velike europske zemlje poput Francuske puno manje zanimaju za tu regiju? Graf Lambsdorff odgovara: "Njemačka se jako angažirala u stabiliziranju regije nakon četiri rata koja je započeo Milošević, dakle kao prvo na tome da se ponovo uspostavi mir. Mi smo ovdje imali 400.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, koje su se najvećim dijelom mogle vratiti u BiH, mi u međuvremenu imamo najviše vojnika na Kosovu. Mi financiramo mnoge europske, međunarodne planove i istovremeno smo bilateralno u skoro svim državama politički i gospodarski na prvom ili drugom mjestu." 

Berlin i u ova krizna vremena podržava politiku proširenja EU-a, ali ne pod svaku cijenu. Dogovoreni uvjeti moraju biti ispunjeni, glasi poruka iz Berlina. EU ne želi primiti nove "pacijente". "Mi smo postali prilično nepovjerljivi", kaže Graf Lambsdorff i dodaje: "Svi su naučili reći ono što mi želimo čuti, a mnogima ne pada na pamet to i učiniti."

On također smatra da je u njemačkom interesu i nastavak pristupnih pregovora s Turskom. Jer, ta je zemlja zbog svog naglog gospodarskog razvitka i važnog geostrateškog položaja postala jako atraktivna za europske države.

Strpljenje na ispitu

Bez obzira na sve razlike u procesu približavanja EU-u, zemlje zapadnog Balkana i Turska imaju nešto zajedničko: nitko im ne može jamčiti hoće li jednoga dana stvarno ući u Uniju. Mnogi vjeruju, a to se signalizira i iz Europe, da nakon Hrvatske duže vrijeme neće biti primljena neka nova članica. Vrlo je malo onih koji se usuđuju govoriti o nekim konkretnim terminima. Profesor Heinz-Jürgen Axt govori o "jednom desetljeću". No, što je nerealnija i udaljenija perspektiva za članstvo, to su ograničenije mogućnosti utjecaja EU-a na procese u tim zemljama.

Pa ipak, čini se da unatoč tim starim i novim poteškoćama na putu prema uniji europskih država privlačnost EU-a nije potpuno izblijedila. "Ostaje pri tome da je EU kao zajednica vrijednosti, ali i kao jedinstveno europsko tržište, atraktivan za ljude koji tamo žive", tvrdi Nikolaus Graf Lambsdorff. I zato smatra da još uvijek nije teško "prodati" Europsku uniju građanima na zapadnom Balkanu kao cilj za koji se isplati potruditi.Gospodarska kriza poljuljala je vjeru u Europu. Tek svaki treći stanovnik EU-a vjeruje da Unija donosi prednosti njegovoj domovini. No kako se kriza odražava na procese približavanja zemalja jugoistočne Europe?

Autorice:  Dunja Dragojević / Andrea Jung Grimm

Odg. urednica: Jasmina Rose