1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Šta zapravo želi Izrael?!

Gradnja naselja i ulica na palestinskom teritoriju, zida razgraničenja, oduzimanje zemlje gdje god je moguće - činjenice su kojima Izrael želi dokazati da je njihovo prisustvo na palestinskom tlu nepovratno.

Izraelski vojnik na izraelsko-palestinskoj granici.

Hoće li nestati granice između Palestine i Izraela?

Israels Ministerpräsident Benjamin Netanjahu Januar 2010

Benjamin Netanjahu

Dvije države za dva naroda na Bliskom Istoku - to je cilj Sporazuma iz Osla. On predviđa da na, trenutno od strane Izraela okupiranim teritorijama Zapadne obale i pojasa Gaze, nastane palestinska država koja će u miru da postoji i opstaje pored Izraela. Izgledi da će se to uistinu i ostvariti ipak su sve manji. Jer, iako izraelski premijer Benjamin Netanjahu neprekidno ponavlja kako bi formiranje dviju država bilo najbolje rješenje, istovremeno na okupiranim teritorijama stvara situaciju koja to čini nemogućim, objašnjava politolog Helga Baumgarten.

„Konkretna politika na licu mjesta izgleda ovako: s jedne strane se grade naselja - nema nigdje zaustavljanja izgradnje - a s druge strane se grade i ulice, a ta izgradnja ulica je u stvari centralna priča. Izgradnja ulica na izvjestan način cementira prisustvo izraelskih naselja na Zapadnoj obali.“

Izraelska cestovna mreža na Zapadnoj obali, koja povezuje naselja na tim prostorima sa unutrašnjošću države, rezervisana je isključivo za njihove stanovnike. Palestinci je ne smiju koristiti. Helga Baumgarten dobro zna o čemu govori. Ova njemačka naučnica i stručnjak za Hamas trenutno predaje na Birzeit-Univerzitetu kod Ramallaha, a živi u istočnom Jeruzalemu. Stoga iz ličnog iskustva poznaje izraelsku politiku naseljavanja i ekspanzije.

Povlačenje Palestinaca kao krajnji cilj

„Ono što se tamo radi je pokušaj dovođenja Jeruzalema pod potpunu izraelsku kontrolu, te okupiranja što je više moguće teritorije na Zapadnoj obali. Jer, podsvjesno se polazi od toga da će Palestinci jednoga dana reći kako pod tim uslovima ne mogu i ne žele tu nastaviti da žive i da će se jednostavno povući, odustati od svega.“

Već danas na okupiranim teritorijama živi oko 500.000 Jevreja. Njihovi gradovi, sela, farme i četvrti prosjecaju Zapadnu obalu i tako onemogućavaju nastanak cjelovite i održive palestinske države sa glavnim gradom istočnim Jeruzalemom.

Palestinci na graničnom prelazu sa Egiptom

Čekanje na granici...

Rješenje sa dvije ravnopravne države, koje i dalje podržavaju i brojni njemački političari, se tako čini kao sve manje realna i izvodiva opcija. To potvrđuje i izraelska historičarka Tamar Amar-Dahl.

„Morala bi se evakuirati ta teritorija, što se u Izraelu ne može provesti, a za pretpostaviti je da politički Izrael to i ne želi. Dakle Peres, Barak i Netanjahu, to je sasvim jasno, neće odustati od Zapadne obale.“

Amar-Dahl, koja predaje na čuvenom Humboldt-Univerzitetu u Berlinu, nedavno je pripremila biografiju izraelskog predsjednika Šimona Peresa. Ovaj 87-godišnjak smatra se jednim od tvoraca Sporazuma u Oslu. Za to mu je čak dodijeljena i Nobelova nagrada za mir. Ali i on odbija rješenje dviju država, tvrdi Amar-Dahl.

„Rješenje formiranja dviju država je dugi niz godina smatrao nečim protiv čega se treba boriti. Zapravo se bojao da će nastati palestinska država u okupiranim područjima, te je zbog toga pokušao da razvije druge koncepte.“

Binacionalna država kao alternativa?

Verleihung des Friedensnobelpreises an Schimon Perez Arafat und Rabin 1994

Arafat, Peres i Rabin u Oslu

No i ti drugi koncepti ne pružaju odgovor na pitanje šta će se desiti sa Palestincima, gdje i kako da oni ostvare svoja prava. Da li bi eventualno binacionalna država u kojoj oba naroda mogu da žive ravnopravno skupa bila solucija? Amar-Dahl odlučno klima glavom u znak negodovanja. Ovakav koncept postoji već od tridesetih godina, kaže. Ali nema nikakvih izgleda da bi se to moglo implementirati, obzirom na to da stoji u suprotnosti sa konceptima jevrejske i demokratske države kakvu većina Izraelaca priželjkuje.

„Problem je što bi binacionalna država bila upravo ono što se ne želi imati. To je koncept sasvim suprotstavljen cionističkoj predstavi jedne države samo za Jevreje.“

U binacionalnoj državi bi Jevreji vrlo brzo postali manjina, napominje i Helga Baumgarten. Jer, već sada je jasno da će najkasnije za deset godina Palestinci u području između Sredozemnog mora i Jordana činiti većinu. Stoga bi egzistencija dviju država bila jedina garancija za opstanak jevrejske države na Bliskom istoku.

„Na duge staze to su jednostavno opcije. Ili izgradnja naselja i okupacija ili jedna država u kojoj će Jevreji, prije ili poslije, postati manjina.“

U palestinskoj javnosti prijedlog o jednoj državi dobiva sve više pristalica. Nakon 43 godine okupacije većina ih jednostavno više ne vidi drugu mogućnost za ostvarivanje svojih prava.

Izraelska naselja u istočnom Jeruzalemu

Istočni Jeruzalem - palestinska prijestolnica?

Autor: Marx Bettina/ Azra Avdagić

Odg. urednik: Svetozar Savić