1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Šta traže Rusi na Balkanu?

Lista ruskih privrednih projekata na području Balkana, uglavnom sa područja energetike, prilično je duga i raste gotovo iz dana u dan. Što Rusija traži na Balkanu? Da li je jugoistočna Evropa odskočna daska na zapad?

Prije svega na rubovima Evrope osjeća se kako gospodarska, tako i politička prisutnost Rusije.

Prije svega na rubovima Evrope osjeća se kako gospodarska, tako i politička prisutnost Rusije.

Rusija je sa Bugarskom i Grčkom dogovorila gradnju novog naftovoda kroz Crno more do toplih luka Sredozemlja, a u Srbiji je najveći dio naftne industrije već u rukama ruskih koncerna Gasproma, Lukoila i Nefta. Sve ove tri zemlje sudjeluju u projektu budućeg South-Stremam-Systems za isporuku i transport ruskog plina Europskoj Uniji. A rafinerija u Bosanskom Brodu prodana je ruskom investitoru NeftgazInKoru. Ali Rusi su ipak stigli u Evropu: kao bogati kupci, kao angažirani poslovni partneri, kao moćni investitori. Prije svega na rubovima Evrope osjeća se kako gospodarska, tako i politička prisutnost Rusije. Što Rusija traži na Balkanu? Da li je jugoistočna Evropa odskočna daska na zapad? - odgovore na ova pitanja potražio je Zoran Arbutina.
Po mišljenju Rolanda Götza, stručnjaka za Rusiju u uglednom berlinskom Institutu za nauku i politiku, radi se o sasvim razumljivim privrednim aktivnostima ruskih investitora: "Normalno je da se Rusija angažira u svom susjedstvu, posebno u sferi energetike. Energetske kompanije spadaju među najjače u Rusiji, i one su zainteresirane za gradnju naftovoda, plinovoda, skladišta. A Balkan je važan zbog svoje tranzitne funkcije." U svemu tome, dodaje Götz, za strah od privredne i političke ovisnosti nema razloga: naftovod uvijek ima dva kraja, pa je ovisnost međusobna.

U balkanskim zemljama se ipak javlja zabrinutost

Dobra saradnja između Srbije i Rusije je rezultirala i prodajom naftne industrije Srbije

Dobra saradnja između Srbije i Rusije je rezultirala i prodajom naftne industrije Srbije

Već sada su Srbija, Hrvatska ili BiH velikim dijelom ovisne o ruskim isporukama nafte ili plina, a za privrede ovih zemalja Rusija je jedno od najvažnijih tržišta. Po mišljenju novinara i političkog analitičara iz Sarajeva, Zekerijaha Smajića, bojazan od povezivanja ruskih političkih i privrednih centara moći nije neosnovana: politika priprema put za dolazak investitora, a za Rusiju je Balkan politički prije svega pozornica za vlastitu promociju: "Rusija pokušava pokazati Evropskoj uniji, da ona ne može biti jaka bez njegovanja bliskih odnosa sa Moskvom, bez obzira kako oni bili formalno definirani." Po mišljenju Olivera Wiecka, iz Odbora njemačke privrede za suradnju sa istokom, Evropa se tome uopće ne bi trebala opirati - Rusiju ne bi trebalo vidjeti kao prijetnju, već kao partnera: "Niti jedna zemlja nema interesa da nepromišljenom politikom ugrožava svoje glavno tržište, i stvara nepovjerenje koje će onemogućiti daljnju isporuku." A da ruski bogataši kupuju najljepše vile i parcele na hrvatskom ili crnogorskom primorju sasvim je razumljivo: kad već imaju novac, žele i lijepe ljetnikovce - ne samo na Balkanu, već i u Španjolskoj, Francuskoj ili Monaku. Rusi su postali građani svijeta.