1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Šta su Srbija i Kosovo stvarno potpisali u Briselu?

Potpisivanje četiri sporazuma između Beograda i Prištine izazvalo je pravu poplavu samozadovoljnih izjava srpskih zvaničnika. Sa albanske strane stižu potpuno suprotne ocjene.

Neki beogradski zvaničnici su, upotrebljavajući "sportsku terminologiju", saopštili da je Srbija pobijedila sa 5:0. Beogradski mediji su takođe zabilježili da je nakon potpisivanja sporazuma nastupilo slavlje na ulicama sjevernog dijela Kosovske Mitrovice, ali nije bilo moguće saznati više detalja o tome jer ta vijest nije bila praćena nekim opširnijim izvještajima i video snimcima. Istovremeno, sa albanske strane stizale su potpuno suprotne ocjene – da je potpisivanjem ovih sporazuma Beograd praktično odustao od svog suvereniteta na Kosovu.

Nema razloga za trijumfalizam

Politički analitičar Đorđe Vukadinović smatra da u ovom slučaju Beograd nema previše razloga za trijumfalizam. "Mislim da se nikako ne može govoriti o tome da je Priština pobijeđena sa 5:0", kaže Vukadinović za DW. "To je smišljena i politikantska euforija koje me podsjeća na ponašanje grogiranog boksera koji tetura po ringu i viče 'nije mi ništa'. Kada se pogleda glavna stvar u ovom sporazumu, a to je Zajednica srpskih opština (ZSO), tu ima dosta simboličkih stvari koje Beograd sada pokušava da iskoristi da bi spasio obraz, ako već nije pobijedio sa 5:0. Tu se pominju neki organi, neke nadležnosti, predsjednik, potpredsjednik, zastava, grb, ali ono što je najvažnije – nije usvojen statut te zajednice, koji će biti usvojen u narednom periodu. Tako da će taj konflikt, u kome će se ponovo naći isti akteri - kosovsko Ministarstvo za lokalnu samoupravu i predstavnici Srba - samo odložiti. Ovo sada je bilo više pokazivanje dobre volje za kamere i Brisel – Kosovo da bi dobilo možda olakšavanje viznog režima, a Srbija da konačno dobije otvaranje poglavlja. U svakom slučaju, nema ništa od priče o Republici Srpskoj na Kosovu, koju su euforično najavljivali u vrijeme Briselskog sporazuma predstavnici Beograda i aktuelne vlasti", ističe Vukadinović.

Što se tiče ostalih sporazuma, oni su manje više na liniji onoga što je Priština tražila i što je Beograd bio spreman da pruži, samo su se tražili modaliteti i formulacije koje se svode na spasavanje obraza Srbije i Beograda, nastavlja Vukadinović. "U svakom slučaju mislim da je bliže istini ono što tvrde predstavnici Prištine, a to je da ovaj sporazum predstavlja zaokruživanje teritorijalnog integriteta Kosova, uz obezbjeđivanje manjinskih prava za srpsku zajednicu".

Srbija može biti zadovoljna

"Mislim da u postojećim okolnostima i uz sve pritiske kojima je Srbija izložena kada je riječ o Kosovu, srpska strana može biti zadovoljna postignutim sporazumima", ocjenjuje za DW politički analitičar Branko Radun. "Očigledno je da postoji značajan napredak za srpsku stranu i Srbe na Kosovu time što je uopšte formirana Zajednica srpskih opština, jer je oko toga bilo dosta polemika i pregovora iako je to trebalo da se desi odavno. Srbija je do sada dosta toga žrtvovala - i svojih pozicija - i ovo je sada prvi put da srpska strana nešto dobije. Naravno, vidjećemo tek u budućnosti kako će to funkcionisati u praksi, jer je potrebno da se ona najprije formira, pa da se onda donese Statut te Zajednice, ali ovo za sada djeluje dosta pozitivno", smatra Radun.

Ključna stvar – Statut ZSO

Pitanje Statuta Zajednice srpskih opština će zapravo biti ključno, kaže Đorđe Vukadinović. "Tu, dakle, ima dosta odlaganja problema i prebacivanja na taj budući Statut, koji bar na osnovu procedure koja je napravljena za njegovo donošenje, imam utisak, nećemo skoro vidjeti. Možda će se to desiti ukoliko opet dođe do nekog važnog datuma, do kojeg je stalo i Beogradu i Prištini, pa se onda oko toga nagode sa Briselom. Ali, praktično Briselski sporazum je bio potpuno neodređen oko sadržaja ZSO, ovdje sada imamo neki sadržaj, ali je to daleko od konkretizacije i još dalje od implementacije. Mislim da će, stoga, dosta vode proteći dok zaživi ZSO, ako uopšte i zaživi, i čini mi se da je to u interesu obje strane - Prištini da ne mora dati ni to malo što je obećala i na šta se obavezala, a srpskoj strani da se ne bi vidjelo koliko je malo to za šta se izborila da dobije".

Kombinovano kupovanje vremena

Postoje već analize u srpskoj javnosti koje ukazuju na to da su međunarodna zajednica i Brisel na neki način čitav sporazum predstavili u mutnim i neodređenim formulacija kako bi se na taj način olakašala politička pozicija premijera Aleksandra Vučića. Đorđe Vukadinović smatra da se upravo na to svodi čitava priča:

"Prava žaba ili gorka pilula je progutana očito ishitrenim potpisivanjem Briselskog sporazuma. Tada neke stvari nisu ispregovarane i obezbjeđene za srpsku stranu, tako da je ovo sada bilo samo koprcanje, s obzirom i na realnu situaciju na terenu, a s obzirom i na situaciju koja je stvorena samim činom potpisivanja Briselskog sporazuma, tako da je ovo sada kombinovano kupovanje vremena od strane Beograda, i sa druge strane stavljanje obloga ili vještačkih zaslađivača srpskim vlastima, odnosno premijeru Vučiću, da on to što bolje može da plasira sopstvenoj javnosti. Mada, imajući u vidu stepen kontrole te javnosti od strane aktuelne vlasti, srpska vlada, odnosno premijer Vučić bi mogao prodati i mnogo gori sporazum od onog koji je juče potpisan u Briselu".

Branko Radun smatra da u međunarodnoj politici ne postoji nešto što bi bilo ustupak ili pokušaj da nekome nešto politički olakšate. "Postoje jednostavno odnosi snaga i politička trgovina. Niko tu nikome ne čini da bi mi nešto olakšao, nego to jednostavno ide po principu 'dobićete to ako uradite ili ne uradite ovo', zavisno od spoljnih interesa. Tu bi trebalo napomenuti da je Brisel tu samo formalno na prvom mjestu, a da se ništa od ovih sporazuma ne bi moglo ni napraviti, a kamoli primijeniti bez zelenog svjetla Vašingtona", kaže Radun.