1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Šta se mijenja u Ljevičarskoj stranci?

Bez Gregora Gizija na čelu poslaničkog kluba opozicione Ljevičarske stranke, u njenim redovima bi mogla da se pojača borba između dvije frakcije – one koja je protiv ulaska u vlast i one koja hoće vlast.

Ko će naslijediti Angelu Merkel i šta će biti sa CDU? Takve su, otprilike, za Ljevičarsku stranku dimenzije pitanja: kako će ona dalje bez svog frontmena Gregora Gizija? Gizi je u nedjelju, na kongresu stranke u Bilefeldu, najavio da se u jesen više neće kandidovati za funkciju šefa njenog poslaničkog kluba u Bundestagu. Već deset godina, on je lice Ljevičara koji su od 2013. najveća opoziciona stranka u saveznom parlamentu. Nijedan drugi političar nije toliko poznat kao ovaj

67-godišnjak, koji je stranci dao specifiačan identitet, između ostalog i u mnogobrojnim televizijskim emisijama i predizbornim kampanjama.

Sve stranke dobro poznaju problem zavisnosti od pojedinih ličnosti. Taj problem je imala CDU nakon Helmuta Kola, SPD poslije Gerharda Šredera, imali su ga i Zeleni u vremenu nakon Joške Fišera. Svi su oni ostavili za sobom praznine od kojih nijedna nije brzo zatvorena. Zvijezda Angele Merkel je zasijala tek 2005. poslije sedam godina provedenih u opoziciji. SPD i Zeleni već deset godina pokušavaju da se nadovežu na uspjeh svojih ranijih stranačkih šefova. Sličnu sudbinu bi mogla da doživi i ljevičarska stranka nakon Gizija.

Gregor Gysi

Oskar Lafonten (lijevo) i Gregor Gizi (desno)

„Ljevičari će poslije Gizija biti jači“

Vođstvo stranke vjeruje da će ulazak u „vrijeme poslije Gizija“ biti bez problema. Bernd Riksinger, kopredsjednik stranke zajedno sa Katjom Kiping, kaže da „će Ljevičarska stranka poslije Gizija biti još jača“. Da se nije možda prevario? Gizijevu funkciju će u oktobru zaposjesti dvoje ljudi koji bi trebalo da reprezentuju čitav politički spektar poslaničkog kluba. Zbog toga će to biti muško-ženski tandem u kome će biti zastupljeni i lijevo krilo i reformisti stranke. Riksinger se nada da će već početkom sljedeće nedjelje moći da predloži konkretna imena: „Nećemo duge diskusije o tome“.

Deutschland Bundesparteitag Die Linke Bartsch und Wagenknecht

Sara Vagenkneht (desno na slici)

Kao favoriti za tu funkciju važe predstavnica lijevog krila Ljevičara Sara Vagenkneht i reformista Ditmar Barč. Kada je riječ o sadržajima, između njih dvoje zjape čitavi svjetovi. Vagenknehtova je kao zastupnica komunističke platforme u stranci u Bilefeldu bila protiv njenog učešća u vlasti na saveznom nivou. Barč, iskusni strateg predizbornih kampanja, otvoren je za ideju koalicije sa SPD i Zelenima. Potencijalni rukovodeći tandem poslaničkog kluba tako otjelovljuje dva pola koja su poprilično udaljena jedan od drugog. Šef stranke Riksinger kaže da je „značaj frakcija unutar stranke posljednjih godina opao“. Ali, ko zna kako će se stvari razvijati posle najavljenog povlačenja Gregora Gizija...

Trojni savez? – Teško...

SPD i Zeleni različito procjenuju mogućnosti formiranja pomenutog trojnog saveza. „Gizi je bio oličenje volje stranke da dospije na vlast“, rekla je generalna sekretarka SPD Jasmin Fahimi. Ona smatra da će poslije Gizijevog odlaska biti smanjena vjerovatnoća da tri stranke povedu plodne razgovore. Predsjednica Zelenih Simone Peter se nada da će Ljevičari postati još naklonjeniji ideji crveno-zelene koalicije. Ona smatra da bi bilo dobro kada bi oni iskoristili priliku da „jasno pokažu da žele da promijene nešto u državi“ i da bi put kojim bi trebalo da krenu bio – stremljenje ka vlasti.

Šef Ljevičara Riksinger ne voli mnogo da mu druge stranke dijele savjete. „Za sve bi bilo pametnije da ne šutiraju loptu tamo-vamo“. To bi značilo da bi i SPD i Zeleni trebalo da naprave velike ustupke. Do sada se diskusija vrtila samo oko nepomirljivosti pozicija na planu spoljne i bezbjednosne politike, kao i privrede i socijalne politike. NATO je u očima većine pripadnika Ljevičarske stranke organizacija koja širi ratove a ne mir. A SPD je stranka koju oni smatraju odgovornom za stvaranje sve većeg jaza između bogatih i siromašnih zbog reformi tržišta rada, koje je uveo socijaldemokratski kancelar Gerhard Šreder.

Raspoloženje birača se nije promijenilo

Perspektive za stvaranje pomenute trojne koalicije, dakle, nisu baš ružičaste. Gizi to nije uspeo da promijeni tokom deset godina provedenih na funkciji šefa poslaničkog kluba. Ali, on se nada da će njegovi nasljednici da postignu napredak. U svom oproštajnom govoru u Bilefeldu, on je zatražio od Ljevičara da pokažu veću spremnost na kompromise u svim političkim pitanjima. Šef stranke Riksinger to očekuje i od SPD-a i Zelenih, mada ne vidi nikakve znakove da će oni ispuniti to očekivanje.

Ako i zanemarimo naizgled nepremostive sadržinske razlike, postoji još jedan razlog zbog kojeg teško da će biti stvoren crveno-crveno-zeleni savez: raspoloženje birača se nije promijenilo. To tako vidi i Bernd Riksinger; izgleda da mu je čak i lakše zbog toga. Izgleda da će Ljevičari i poslije parlamentarnih izbora 2017. ostati u opoziciji.

LINK: http://www.dw.de/dw/article/0,,18504978,00.html