1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Šta se krije iza diskusije o izlasku Grčke iz eurozone?

Ponovo je u toku žestoka debata o mogućem izlasku Grčke iz eurozone. Ali takozvani "Grexit" niko ne želi. Debata o tome namijenjena je prije svega biračima.

Istu situaciju imali smo i prije nekoliko godina. Tokom parlamentarnih izbora u Grčkoj 2012. prijetila je pobjeda ljevičarskog saveza Syriza, sa Alexisom Tsiprasom na čelu. Još tada je Tsipras tražio da se okonča politika štednje i naišao na veliko odobravanje grčkog stanovništva. Šefovi država i vlada različitih političkih orjentacija: njemačka kancelarka i demohrišćanka Angela Merkel, francuski predsjednik i socijalista François Hollande i tadašnji italijanski premijer koji nije bio ni u jednoj partiji Mario Monti, podržavali su konzervativnog političara Antonisa Samarasa.

Tada su još upozoravali da bi pobjeda ljevičara mogla rezultirati izlaskom Grčke iz monetarne unije. Koliko dejstvo je imala ta prijetnja teško je reći. Vrlo je moguće da je ona izazvala prkos birača. Syriza je u svakom slučaju 2012. godine osvojila veliki broj glasova birača, ali je ipak bila druga po jačini politička snaga u zemlji. Antonis Samaras je tako mogao pristupiti formiranju vlade, a reforme i drastične mjere štednje su ostale na snazi.

Eurozona se naoružala

Francois Hollande i Angela Merkel

Francois Hollande i Angela Merkel

I danas je na dispoziciji politika konsolidacije budžeta i mjere štednje. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi Syriza mogla postati najjača politička snaga u zemlji. Ali situacija je danas nešto drugačija nego 2012. godine. Monetarna unija kao cjelina više nije u opasnosti. Ukoliko Grčka zaista napusti eurozonu i vrati se na drahmu, više neće biti domino-efekta koji bi se mogao prenositi sa jedne prezadužene zemlje na drugu. Evropska unija se u međuvremenu dobro naoružala protiv toga i to sa cijelim paketom mjera, kao što je na primjer Bankovna unija.

Stoga danas evropski političari mogu relativno opušteno razgovarati o mogućem izlasku Grčke iz eurozone, mada je njemačka vlada 2010. godine, kada je finansijska kriza bila na vrhuncu, smatrala finansijske pakete pomoći neophodnim i bez alternative. I povjeritelji bi, nakon izlaska ili izbacivanja Grčke iz eurozone, morali otpisati kredite, što niko ne želi. Mnogo toga govori u prilog činjenici da Tsipras ima pravo kada kaže da su oni koji su upozoravali da bi moglo doći do izlaska Grčke iz eurozone, na taj način prije svega željeli uticati na birače.

AfD: izlazak iz eurozone jedino rješenje za Grčku

Njemački ministar finansija Wolfgang Schäuble je krajem prošle godine rekao da će biti komplikovano, ako Grčka prekine svoj reformski kurs. Vicekancelar i ministar privrede Sigmar Gabriel (SPD) je za list "Hannoversche Allgemeine Zeitung" naglasio kako bi Grčka trebalo da ostane u monetarnoj uniji, ali je prijeteći dodao:"Mi se ne damo ucjenjivati!" Zanimljivo je da vođstvo Kluba poslanika socijalista u Evropskom parlamentu na stvari sa Grčkom gleda potpuno drugačije nego njemački socijaldemokrata Gabriel. Tako je Gianni Pittella izjavio: "Izlazak Grčke iz eurozone jednostavno nije opcija. Grčko članstvo u eurozoni se ne može opovrgnuti." I Evropska komisija je grčko članstvo u "Euro-klubu" nazvala neopozivim.

Za Bernda Luckea, predsjedavajućeg Alternative za Njemačku - stranke kritične prema euru, bi izlazak iz monetarne unije bilo "dobro rješenje kako za Grčku tako i za eurozonu". Posebno spretno se izrazio francuski predsjednik François Hollande, koji je uvijek bio protivnik politike konsolidacije budžeta odnosno drastičnih mjera štednje u Grčkoj. Za kanal "France Inter" on je podsjetio Grčku na njene prihvaćene obaveze, koje sada mora ispuniti. Istovremeno je, glumeći neutralnost, u kontekstu izlaska Grčke iz eurozone izjavio: "Grci sami odlučuju o sebi."

Nikakav poseban tretman

Bank of Greece in Athen ARCHIVBILD 2012

Izlazak Grčke iz eurozone je ipak malo vjerovatan

Ali koliko je vjerovatan izlazak Grčke iz eurozone? Da li bi Tsipras kao novi grčki premijer zaista izveo zemlju iz eurozone? To nije njegov cilj. Mogućnost istupanja iz eurozone uopšte nije predviđena evropskim ugovorima. Predviđena je samo mogućnost istupanja iz EU. A to Tsipras nikako ne želi. Ono što on želi je nastavak finansijske pomoći ali bez nametanja mjera štednje.

Povjeritelji ne bi pristali na davanje kredita bez postavljanja uslova. To ne bi bilo u redu ni prema poreskim obveznicima niti bi se moglo objasniti drugim kandidatima za spašavanje, koji su ispunili ili još marljivo ispunjavaju postavljene uslove. Uostalom i oni bi onda mogli da traže olakšice. Vodeći poslanik CDU-a u Evropskom parlamentu Elmar Brok jasno je rekao da Tsipras ne može dobiti oprost duga a onda ne sprovesti reformske mjere.

Postići će se već neki aranžman

Antonis Tsipras je tokom aktuelne debate pomalo popustio. Dok je ranije govorio kako će jednostrano prekinuti mjere štednje, sada kaže da će pregovarati sa povjeriteljima i preuzeti jednostrane korake samo, kako je rekao "ako na to budemo prisiljeni". Time je Crnog Petra prebacio u ruke povjeritelja.

U slučaju pobjede saveza Syriza povjerenici će Grčkoj sigurno odobriti povoljne uslove za otplatu kredita, kao što su na primjer produženi rokovi. To je pomenuo i bivši komesar za pitanja valute Olli Rehn u intervjuu za Spiegel.

Takav jedan korak morao bi uslijediti nakon "žilavih pregovora", oni bi barem tako trebali biti predstavljeni u javnosti. To ne bi bilo po prvi put. Tako bi sve strane mogle sačuvati obraz.Tsipras bi biračima mogao reći da je dobio ustupak u njihovu korist a povjerioci bi mogli reći da se osnovni zahtjevi nisu promijenili. Jer, svima je u interesu da monetarna unija bude pošteđena političkih i finansijskih turbulencija.