1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Šta sa Rusijom?

Merkel i Obama imaju različito mišljenje o odlučujućem pitanju – da li naoružati Ukrajinu? Ipak, njemačka kancelarka i američki predsjednik poentiraju transatlansku složnost. To baš i ne ide zajedno, smatra Gero Šlis.

Uprkos razlikama u mišljenju o tome da li treba otvoriti mogućnost isporuke naoružanja Ukrajini ili ne, njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama demonstrativno su pokazali jedinstvo na zajedničkoj konferenciji za štampu, tvrdeći da prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu nastavljaju da nastupaju zbijenih redova. Njemačka kancelarka je diplomirala fiziku pa joj je važna preciznost i morala bi da zna da su obje stvari – jedinstvo i razmimoilaženje – u isto vrijeme nemoguće. Ali političarki Angeli Merkel ne ostaje ništa drugo osim da se pripremi za slučaj da američki predsjednik Ukrajini ipak isporuči hitno potrebno oružje.

Obama i Merkelova ne bi trebalo da se zavaravaju. Ruski predsjednik odavno je primjetio tu finu pukotinu u zapadnom savezu. Putin će znati kako to da iskoristi. Pokušaće da korak po korak udalji Amerikance i Evropljane. A američko-evropsko jedinstvo važnije je nego ikada. Ne samo u sukobu sa Rusijom, već i u borbi protiv „Islamske države“, u pregovorima o atomskoj energiji sa Iranom, u bliskoistočnom konfliktu, ili za smirenje situacije u Afganistanu.

Deutsche Welle Gero Schließ

Gero Schließ, dopisnik DW-a iz Vašingtona

Rijetko kad je nakon Drugog svjetskog rata bilo toliko opasnih sukoba kao danas. Sloga i funkcionalni krizni menadžment skoro da su neka vrsta životnog osiguranja.

Angela Merkel na potezu

Obamine kritičare u zemlji to ne zanima. Njih predvodi stari tvrdolinijaš Džon Mekejn, i oni opet predstavljaju Obamu kao predsjednika koji oklijeva da donese teške odluke, i koji nakon Iraka i Sirije u još jednom konfliktu ohrabruje neprijatelje Amerike na sve drskije poteze. Nisu se ustručavali ni da - napadajući Angelu Merkel - po prvi put grubo napadnu nekog stranog državnika. U sve to su ukalkulisali da Evropljani i Amerikanci vode progovore o Ukrajini u različitom tonalitetu.

Ipak, sve ne mora otići predaleko. Angelu Merkel u SAD-u vide kao državnicu koja je Evropljane održala na okupu za vrijeme ukrajinske krize. Ona je vratila Njemačku na svjetsku političku pozornicu. Njena uloga je presudna. Američki predsjednik konačno ima broj telefona nekoga s kim može da porazgovara kada se u Evropi donose važne odluke, što je po Henriju Kisindžeru do sada nedostajalo. To je telefonski ured kancelarije Angele Merkel. To će, dugoročno gledano, impresionirati i američke kritičare Angele Merkel.

Da li postoji plan B?

Uprkos političkoj snazi, njemačka kancelarka je upravo u ovoj fazi konflikta posebno ranjiva. Njena diplomatska inicijativa je rizična. Obama je odlučio da poštuje njen stav. Nikako drugačije se ne može protumačiti njegova odluka da odgodi isporuke oružja Ukrajini, makar do završetka samita u Minsku. Ako samit propadne, pitanje naoružavanja Ukrajine će se svom težinom vratiti na sto. Mnogo toga govori da bi onda bilo potrebno uputiti jak, zajednički signal Putinu. Kada bi se potom, kao do sada, samo pomalo zaoštravale sankcije, to bi u Moskvi bilo shvaćeno kao znak slabosti Zapada. A i u pogledu humanitarne katastrofe koja je u Ukrajini na pomolu, ne bi bilo etički prihvatljivo da se radi kao do sada.

Naoružavanje – priznanje da je razum zakazao

Bez obzira da li se reagovalo mirno ili snažno, reakcija mora biti dio nove strategije prema Rusiji. Kako se postaviti prema Putinu? Kako se postaviti prema zemlji koja reinterpretira poslijeratni poredak, koju je zahvatio talas nacionalizma i koja istovremeno odbija da se modernizuje? Čak i Angela Merkel, koja odlično poznaje ruske prilike, odavno priznaje da na to nema odgovor. Tako gledano, pitanje isporuke oružja Ukrajini, jeste u stvari izraz bespomoćnosti. Jer to bi bilo priznanje totalnog zakazivanja diplomatije i racionalnosti.

default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.