1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Šta očekuje susjede Hrvatske?

Ulaskom Hrvatske u zajednicu evropskih zemalja, BiH, Srbija i Crna Gora dobiće fizički i simbolično EU „na svojim vratima“. To će im donijeti i mnoge promjene u dosadašnjem načinu funkcionisanja sa Hrvatskom.

Zahtjevniji i strožiji uslovi biće izazov, ali i mogućnost za dalji napredak, poručuju u Briselu. Ulaskom Hrvatske u EU, što bi trebalo da se dogodi u julu 2013. godine, nastupiće i promjene koje će se odraziti na njene balkanske susjede, u prvom redu na BiH koja sa Hrvatskom dijeli gotovo dvije trećine svojih spoljnih granica. U praktičnom smislu, biće promjena u poslovanju, trgovini, poljoprivredi, zapošljavanju, priznavanju diploma.

Danom ulaska u EU Hrvatska napušta multilateralni dogovor o slobodnoj regionalnoj trgovini CEFTU, a trgovinski odnosi sa susjedima odvijaće se na osnovu bilateralnih dogovora tih zemalja sa EU. I dok ti dogovori (kao i prije toga CEFTA) u potpunosti liberalizuju trgovinu industrijskih proizvoda, kada je riječ o poljoprivredi, proizvodi iz susjednih zemalja neće moći da se izvoze u Hrvatsku ukoliko ne budu dostigli utvrđene evropske standarde.

„To nije ništa novo. Evropske institucije govore o tome već mjesecima: uradite sve da budete spremni! Ako želite da izvozite u zemlje EU, vaši produkti moraju da budu u skladu sa evropskim uslovima. Zato je neophodno da vlasti rade na tome i osiguraju interese svojih građana“, poručuje Emine Bozkurt, poslanica Evropskog parlamenta.

Iz Evropske komisije kažu da ove promjene predstavljaju stimulans za susjede Hrvatske, koji nisu u EU, da brzom primjenom evropskih standarda u proizvodnji, što će biti potpomognuto i kroz evropsku bespovratnu finansijsku pomoć, prošire izvoz i na druge zemlje EU.

Veće promjene u trgovini, neznatne u putovanju

Sa druge strane, kada je u pitanju putovanje iz BiH ili Srbije u Hrvatsku tu se ne očekuju značajnije promjene, bar ne u prvo vrijeme:

„Sadašnji putni režim, a on je bezvizan, i dalje će ostati na snazi. Hrvatska neće postati članica Šengena danom pristupanja EU. Liberalniji sistem granične kontrole biće u primjeni za one ljude koji žive u pograničnom području Hrvatske i susjednih zemalja“, kaže za Dojče vele, Piter Stano, ispred evropskog komesarijata za proširenje.

I dok u Evropskoj komisiji dodaju da su svjesni da postoji velika povezanost između građana nekadašnjih jugoslovenskih republika, Stano upozorava da ulaskom Hrvatske u EU građani susjednih zemalja više neće imati ista prava koja su imali ranije kada je u pitanju, naprimjer, rad na teritoriji Hrvatske:

„I tu treba naglasiti da, kao i u slučaju poljoprivrede, ova promjena može da pogura usklađivanje zakonskih regulativa, koje se odnose na pružanje usluga i priznavanje profesionalnih kvalifikacija, sa evropskim standardima u tim oblastima.“

U prilagođavanje krenuti odmah

Iako u Briselu kažu da će ulaskom Hrvatske u EU doći do promjena, poruka je da je većina tih promena „pozitivna i obećavajuća“ za građane susjednih zemalja, koji će tako postati još čvršće vezeni za EU. U Evropskom parlamentu navode i mnogobrojne slučajeve dvojnih državljanstava u regionu, što ulaskom Hrvatske u EU, sa jedne strane, može da otvori nove šanse za zapošljavanje onima koji imaju i hrvatske pasoše, dok sa druge strane, može da napravi problem gubitka ljudskog kapitala za susjedne zemlje. Zato se sve zemlje u procesu evrointegracija na Balkanu pozivaju da napreduju na evropskom putu:

„Šanse stvorene dobijanjem susjeda koji je i član EU moraju se iskoristiti, a ne da one predstavljaju negativnu stvar. Da će biti više harmonizacije sa evropskim zakonima mora biti odlučeno već sada, jer godinu i po dana, koliko još ima otprilike do ulaska Hrvatske u EU, nije mnogo“, zaključuje Emine Bozkurt za Dojče vele.

Autorica: Marina Maksimović

Odg. ured.: Senad Tanović

Preporuka redakcije