1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Šta Njemačka može da nauči od Kanade?

Kanada je već dugo omiljeni cilj ljudi koji idu trbuhom za kruhom, za šta se Njemačka opredijelila tek u posljednje vrijeme. Onima koji bi sreću da pronađu drugdje samo se donekle isplati pogledati u pravcu Zapada.

Kanada godinama važi za useljeničku zemlju i u tom smislu ima bogato iskustvo. Useljenjem se broj stanovništva te zemlje svake godine povećava za jedan odsto - veliki dio čine imigranti koji su u tu zemlju došli zbog posla. Kanada i dalje usaglašava svoju politiku sa ekonomskim potrebama zemlje. A Njemačka ima još dosta da uči, barem tako pokazuje studija berlinskog Instituta za stanovništvo i razvoj.

Ausländerbehörde Kassel

Birokratija u birou za strance...

Njemačka mora da pojača napore kako bi se prikazala atraktivnom za useljenje, kaže direktor berlinskog instituta, Rajner Klingholc (Reiner Klingholz). U narednih deset do 15 godina, prema njegovom viđenju će nedostajati radne snage u svim branšama. A kako bi se tržište radne snage osvježilo useljavanjem, Njemačka se ne može dugo osloniti na radnu snagu iz drugih zemalja Evropske unije.

Istovremeno se i političari moraju jasnije obratiti svom narodu kako bi mu objasnili potencijale useljavanja. "A to znači da se moramo transparentnije i ofanzivnije predstaviti. Moramo aktivnije da lobiramo u inostranstvu", kaže Rajner Klingholc.

Deutschland Fachkräfte Fachkräftemangel Industrie beim Bosch

Radnici u Bošovim pogonima u Njemačkoj

Kanada kao primjer?

Od 1967. Kanada bira svoje useljenike putem takozvanog sistema bodovanja. Uz to su i stepen obrazovanja i znanje jezika najvažniji faktori prilikom izbora. Potencijalni useljenici već s tim mogu da uberu dvije trećine neophodnih bodova. Osim toga kanadska vlada dodjeljuje poene i za radno iskustvo, godine starosti ili poslovnu ponudu. Takođe se računa i obrazovanje partnera ili prethodni boravak u Kanadi.

Međutim, u obzir se ne uzima samo visoko kvalifikovana radna snaga. "U Kanadi pored toga naravno postoji interesovanje za niže kvalifikovanom radnom snagom u sektoru njege, naftnoj industriji te u šumarstvu. I za te osobe u pojedinim regionima i provincijama postoje posebni programi", objašnjava Klingholc. Ovakvi poslovi useljenicima obezbjeđuju i privremeni boravak u toj zemlji. Doduše, vrata za dobijanje stalne boravišne dozvole ostaju otvorena samo nekima.

Mogućnosti za stalnu boravišnu dozvolu u Njemačkoj ili pak dobijanje njemačkog pasoša su daleko manje nego u Kanadi, kritikuje Klingholc. Tako su i rezultati "Plave karte", nastavlja dalje Klingholc, koja je trebalo da olakša dolazak stručne radne snage u Njemačku i koja je stupila na snagu ove godine, do sada bili bez velikog uspjeha. "I to je faktor koji čitavu priču čini manje atraktivnom." Jer, pojam "Plave karte" u inostranstvu skoro da nije uopšte poznat.

Integracija prije useljenja

Mnogi potencijalni useljenici u Kanadu nemaju konkretnu ponudu za posao. Ali, to nije nedostatak, smatra Štefan Zivert (Stefan Sievert) jedan od dvojice autora studije. Jer, postoji čitava integraciona politika koja ne počinje pukim prelaskom granice. "Program koji useljenicima treba da olakšaju početak novog života, počinje još u domovini. Riječ je o pravom načinu informisanja i različitim kursevima sa kojima ljudi već mogu da imaju realna očekivanja od zemlje u koju idu."

Useljenici u Kanadu su, prema podacima službe za dovođenje strane radne snage, u prosjeku bolje obrazovani nego domaće stanovništvo. Istina je da se i u Njemačkoj u posljednje vrijeme povećao broj visoko obrazovanih useljenika. Ali, u poređenju s Kanadom u Njemačkoj je i dalje veliki broj onih koji nemaju nikakvu stručnu spremu.

Uspjeh druge generacije, odnosno djece migranata u Kanadi, prema nalazima studije je posebno impresivan. Oni su mahom postigli akademski nivo obrazovanja i tako nadmašili domicilno stanovništvo.

I tu je bolja slika u Kanadi nego u Njemačkoj, jer kanadski školski sistem je mnogo popustljiviji nego u Njemačkoj. Kako kaže Štefan Zivert djeca u Kanadi idu zajedno do devetog razreda, što znači da djeca migranata imaju vremena da na primjer nadomjeste nedostatak znanja jezika.

Autori: Sabine Riperger / Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Marina Martinović