1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Šta ne smije Bavarska, a šta smije Njemačka?

Vlada Bavarske je saopštila da će u slučaju potrebe zatvoriti granicu sa Austrijom. Smije li to ona uopšte? Profesor Valter Mihl objašnjava šta pravno ne smije Bavarska, a smije država.

DW: Bavarski ministar unutrašnjih poslova Joahim Herman zaprijetio je da će vraćati izbjeglice koje dođu preko Austrije, jer ta zemlja, kaže, krši evropsko pravo. Da li bi to bilo pravno moguće?

Valter Mihl: Kada bi bilo, onda to ne bi mogla da radi Bavarska, već je to u isključivoj nadležnosti države. Teoretski je, naravno, nadležna jedna druga zemlja EU, ako su izbjeglice već došle preko Austrije. To ne mora biti sama Austrija. Njemačka mora najprije da utvrdi koja zemlja EU je zaista nadležna. A, da bi se to ustanovilo, izbjeglice u svakom slučaju najprije treba da doboju dozvolu boravka u Njemačkoj.

Trenutno postoji kontrola na granici sa Austrijom, ali izbjeglice niko ne zaustavlja. Da li bi Njemačka u slučaju potrebe smjela da zatvori granicu?

Prema njemačkom pravu, to bi bilo moguće. Prema pravu EU, to je moguće kao jednostrana mjera u apsolutno vanrednoj situaciji i na maksimalno dvije godine. A, morali bi da budu utvrđeni i teški propusti pri kontroli spoljnih granica. To je u ovoj situaciji moguće.

Sada su spoljne granice EU gotovo potpuno otvorene, sve do Mađarske koja je podigla ogradu. Da li bi pravno moglo da se tvrdi da i Njemačka smije da se zaštiti ogradom ako zaštita spoljnih granica EU ne funkcioniše?

Walther Michl

Valter Mihl: "Ja sam u ovom trenutku više pesimista, nego optimista."

Ja to ne vidim tako. Doduše, u državnim propisima ne stoji ništa o načinu zaštite granica. Ali, u svakom slučaju, treba poštovati individualna osnovna prava. A i princip srazmjere - a ja smatram da bi on tako bio povrijeđen. Osim toga, usađivanje granice u planine između Njemačke i Austrije bi, topografski gledano, bio vic - to nije realističan prijedlog.

Kancelarka je još jednom rekla da ne može biti zaustavljanja prihvata izbjeglica. Da li je doseljavanje teoretski neograničeno?

U principu - da. Pravni instrumenti koji regulišu položaj izbjeglica u EU i Njemačkoj ne predviđaju gornju granicu. Doduše, oni nisu prilagođeni ovolikom broju izbjeglica, a ni situaciji u kojoj spoljne granice ne funkcionišu.

Postoji li faktička gornja granica, i ako postoji, ko je određuje? Ili bi najprije moralo da se čeka na slom poretka u državi?

To je onda vanredna situacija koja pravno nije regulisana. Moralo bi se stići do granice koja nije normativno regulisana. Nema presedana koji bi ukazivali na tačan način rješavanja te situacije.

Merkelova je rekla i da tzv. Dablinska pravila (prema kojima je za izbjeglice nadležna prva zemlja u kojoj su izbjeglice stupile na tlo EU) "u praksi nisu održiva". Može li šefica jedne vlade da tek tako proglasi Dablin mrtvim?

Redovi izbjeglica čekaju na ulazak u Njemačku

Kontrole na njemačko-austrijskoj granici

Pravno gledano - ne, ali praktično - može. Pravila EU važe za sve njene članice. Šefica vlade jedne zemlje ne može da kaže: ne zanima me šta kaže pravo koje važi u Evropskoj uniji. Ali, praktično gledano, kancelarka je u pravu. Ako se zemlje na spoljnim granicama EU ne pridržavaju svog dijela tih pravila, pitanje je da li države koje nemaju spoljne granice ne smiju da odstupe od pravila onda kada sveukupna konstrukcija sistema više ne funkcioniše.

Da se li u tako nesigurnoj situaciji treba pridržavati postojećih pravnih odredbi - jer Dablin zapravo i dalje važi - ili onoga što je moguće?

Problem je u tome što uopšte nije jednostavno pridržavati se prava. Ako države na spoljnim granicama ne registruju izbjeglice, unutrašnje države ne mogu da utvrde koja zemlja je prema Dablinskim pravilima nadležna za te ljude. A to bi moralo da se ustanovi kako bi se svaka izbjeglica vratila državi koja je za nju nadležna. To znači da se u praksi moramo pridržavati onoga što je moguće, jer se pravne odredbe ne mogu provoditi.

Šta mislite, kako će se situacija dalje razvijati?

Mislim da su svi složni oko toga da Dablin treba reformisati. Cilj mora biti ponovno uspostavljanje djelotvornih kontrola na spoljnim granicama i da se tamo registruju izbjeglice. Istovremeno ne smijemo ostaviti na cjedilu države na spoljnim granicama, već u čitavoj EU uvesti pravednu raspodjelu i prije svega jedinstvene standarde za dodjelu azila. Praksa će pokazati koliko je to realno. Kada se o tome radi, ja sam u ovom trenutku više pesimista, nego optimista.

Dr. Valter Mihl je profesor evropskog prava na univerzitetu Ludvig Maksimilijan u Minhenu.

Preporuka redakcije