1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Od Balkana do Njemačke: Činjenice umjesto mitova

Šta nakon odbijenice na zahtjev za azil?

Pravo na azil je jedno od temeljnih prava zagarantovanih njemačkim ustavom. Za građane iz takozvanih "zemalja sigurnog porijekla" postoje posebna pravila.

U principu, svaki čovjek ima pravo da zatraži azil u Njemačkoj. To važi i za stanovnike "zemalja sigurnog porijekla". To su inače države za koje njemačke vlasti smatraju da u njima nema političkog progona i neumjerenih kazni. Od prošle godine u grupu sigurnih zemalja spadaju Srbija, Makedonija i BiH, a od 1. novembra ove godine i Kosovo, Albanija i Crna Gora.

Njemačke vlasti, naime, polaze od toga da su zahtjevi za azil građana tih zemalja "očito neopravdani", što je termin definisan članom 29 Zakona o proceduri za dodjelu azila. Ipak, to ne znači da je ta procedura ukinuta, a vlasti ipak moraju da provjere svaki zahtjev. Osoba koja uloži zahtjev mora da bude saslušana i ona ima pravo da podnese žalbu ukoliko dobije odbijenicu. U julu ove godine je tako samo šest osoba iz Makedonije dobilo status izbjeglice, a samo 17 osoba iz Srbije pravo na azil.

Posebna procedura za građane iz "sigurnih zemalja porijekla"

Pravnik Maximilian Pichl upozorava da za građane iz ovih zemalja važe drugačiji rokovi za podnošenje žalbe. Oni su u pravilu radikalno skraćeni. Ipak, ne znači da će sve osobe koje dobiju odbijenicu odmah biti i prisilno vraćene u domovinu.

Njemački Zavod za migracije i izbjeglice (BAMF) navodi da u ovoj zemlji trenutno boravi 190.000 ljudi koji su dobili odbijenice. Među njima je 138.000 onih kojima ne prijeti da će odmah biti prisilno vraćeni u domovinu. Razlozi su različiti: od bolesti, do toga da dotična osoba ne posjeduje važeća dokumenta. Odlaganje odluke o obaveznom napušanju Njemačke može da se donese i na osnovu posebnih odluka. Naprimjer, ako se procjeni da se povratak u određeni region ne vrši tokom zimskih mjeseci.

Gužva pred centrom za prihvat tražilaca azila u Berlinu

Gužva pred centrom za prihvat tražilaca azila u Berlinu

Azil, duldung i dozvola za rad

Ako zahtjev za azil bude odbijen, dotična osoba odbijenicu dobija napismeno, na njemačkom, a često i na jeziku zemlje iz koje potiče. Nakon toga postoje dvije mogućnosti: ta osoba ili napušta Njemačku u zadatom roku ili uloži žalbu na takvu odluku. Onaj ko dolazi iz tzv. sigurne zemlje porijekla i „očito neutemeljeno“ dobije odbijenicu, ima rok od dvije sedmice da kod odgovarajućeg Administrativnog suda suda podnese žalbu na odluku Saveznog ureda za migracije i izbjeglice.

Sve dok traje pravni proces prisilni povratak je „privremeno stavljen van snage“. To se zove Duldung. Dozvola boravka pod nazivom Duldung se može dodijeliti ako postoje tzv. „smetnje za prisilni povratak“. To naprimjer može biti bolest koja se ne može liječiti u zemlji odakle dotična osoba potiče. Duldung se izdaje za period od najduže šest mjeseci. Duldung eventualno može biit i produžen. Isto tako može biti prijevremeno ukinut. Za osobe sa duldungom važe posebna pravila kada je riječ o mogućnostima zapošljavanja.

Od početka godine postoji izuzetak od ovog pravila za slučaj da se radi o visokokvalifikovanoj osobi koja može da nađe posao u deficitarnim zanimanjima. To se rijetko dešava u praksi. Pravilo provjere da li za neko mjesto već konkuriše neko s dozvolom za rad ne važi ni za one koji imaju Duldung duže od 15 mjeseci.

Duldung u pasošu obično znači da ta osoba vrlo brzo mora da napusti Njemačku

"Duldung" u pasošu obično znači da ta osoba vrlo brzo mora da napusti Njemačku

Za izbjeglice iz zemalja sigurnog porijekla ovi izuzeci su ionako mogući samo u rijetkim slučajevima. Maximilian Pichl ukazuje na to da se građanima iz tih zemalja često uskraćuje dozvola za bilo kakav rad. Vlasti to opravdavaju "migraciono-političkim razlozima". Tačnije rečeno: ljudima iz tih zemalja ne želi da se daje povoda da dođu, zatraže azil i pronađu posao u periodu kada čekaju da budu vraćeni u domovinu

Računica je jednostavna - tražiocima azila iz tih zemalja je teže nego drugim ljudima koji zatraže azil. Vlada u Berlinu istovremeno radi na otvaranju mogućnosti da ljudi iz država Zapadnog Balkana legalno i lakše pronađu posao u Njemačkoj. Ti planovi predviđaju da dozvolu boravka dobiju osobe koje imaju sklopljen ugovor o radu s njemačkom firmom, ili ugovor o obuci u nekoj firmi. Treba spomenuti da ti planovi još nisu usvojeni i nisu stupili na snagu.

I dok će se o tome raspravljati tokom oktobra 2015. na snagu će stupiti pooštravanje propisa za tražioce azila iz država Zapadnog Balkana: oni će ubuduće biti smještani u zajedničke centre gdje će čekati sve dok ne budu prisilno vraćeni u domovine.