1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Šta koči pregovore oko istočne Ukrajine?

Na sastanku ministara spoljnih poslova u Berlinu nije došlo do napretka. Pregovori šefova država u Astani su odloženi. Uprkos međunarodnim naporima, put ka miru u istočnoj Ukrajini je blokiran.

Ove slike šokirale su Ukrajinu: žuti izrešeteni minibus. Snijeg crven od krvi. U pucnjavi u blizini gradića Volnovaha u istočnoj Ukrajini (13.1.) život je izgubilo najmanje dvanaest civila: pet muškaraca i sedam žena. Predsjednik Petro Porošenko je kasno uveče tog dana u televizijskom obraćanju, za napad okrivio pro-ruske separatiste. On ih je nazvao „teroristima“ i „neljudima“. Separatisti, ali i ruska vlada, optužuju Ukrajinu. To je „još jedan zločin ukrajinske vojske“, rekao je u srijedu (14.1.) predstavnik Ministarstva spoljnih poslova u Moskvi.

Incident se dogodio samo dan nakon što su u Berlinu propali mirovni pregovori, ministara spoljnih poslova Ukrajine, Rusije, Nemačke i Francuske. Zbog toga je odložen sastanak šefova država i vlada iz četiri zemlje, koji je bio planiran da se održi danas (15.1.) u Astani, glavnom gradu Kazahstana.

Ukraine Donezk Bus Granattreffer 13.01.2015

Razoreni autobus u kojem je poginulo 12 civila

Sve više žrtava uprkos primirju

Razgovori u Berlinu bili su fokusirani na implementaciju tzv. sporazuma iz Minska. U septembru, ukrajinska vlada i pro-ruski separatisti dogovorili su se o nekoj vrsti mirovnog plana za separatističke regione Donjeck i Lugansk. Međutim, ni jedna od 12 tačaka dogovorenih uz učešće Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) i Rusije se ne poštuje. Nema velikih ofanziva, kao tokom ljeta, ali se na nekoliko mesta i dalje vode borbe. Gotovo svakodnevno ginu vojnici, ali i civili. Prema podacima Ujedinjenih nacija, od početka sukoba u Ukrajini život je izgubilo 5.000 ljudi.

Dok su u Berlinu vođeni pregovori, separatisti su intenzivirali granatiranje ukrajinskih vojnika na aerodromu u Donjecku gdje se borbe vode već osam mjeseci. Kontrolni toranj se srušio.

U ruševinama sada leže i diplomatski napori. Već oko godinu dana, Zapad, a posebno Njemačka, pokušava da pronađe političko rješenje za sukob u Ukrajini. Bilo je bezbroj rundi razgovora različitog formata: video-konferencije, telefonski razgovori ili direktni pregovori. Kompromis, međutim, još nije postignut.

Obje strane su, navodno, posvećene sporazumu iz Minska, ali se sve svodi na prazna obećanja. Ukrajinska vlada optužuje separatiste i Rusiju da ne žele da ispune neke od ključnih tačaka sporazuma. Tako je još uvijek otvorena rusko-ukrajinska granica, dužine od preko 200 kilometara. U Kijevu kažu da preko ove granice već mjesecima u istočnu Ukrajinu stižu oružje i borci iz Rusije. Rusija to negira, ali priznaje prisustvo „dobrovoljaca“. OEBS izvještava o sve većem broju uniformisanih muškaraca i žena koji prelaze granicu, iz Rusije ka istočnim ukrajinskim teritorijama.

Ukraine Gefangenenaustausch zwischen Rebellen und Kiew 26.12.2014

Razmjena zarobljenika između ukrajinske vojske i proruskih separatista

Protivno sporazumu iz Minska, separatisti su početkom novembra održali svoje „izbore“. Kijev je kao reakciju na to suspendovao zakon o de fakto autonomiji za dijelove istočne Ukrajine i zaustavio sve isplate plata i penzija. Jedina tačka sporazuma koja se uspješno sprovodi jeste razmjena zarobljenika. Ali čak i tu mora još nešto da se uradi – jer očigledno još uvijek postoje stotine zarobljenika.

Separatisti žele političko priznanje

Iz perspektive separatista, najveći problem u pregovorima predstavlja linija razdvajanja. To je ruskoj novinskoj agenciji „Interfaks“ u Moskvi rekao Vladislav Dejnego, predstavnik samoproglašene „Narodne Republike Lugansk“. U Minsku je 19. septembra bila dogovorena „zona bezbjednosti“ od 30 kilometara u kojoj ne bi smjelo da bude teškog naoružanja, ali oružje je samo djelimično povučeno. Separatisti su čak uspjeli da uvećaju teritoriju koju kontrolišu. Kijev, međutim, insistira na toj „staroj“ liniji razdvajanja.

Još jedan kamen spoticanja jeste želja separatista da ih Kijev prizna kao „nezavisnu političku jedinicu“ – tako je to bar Dejnego formulisao. Međutim, Kijev najprije uopšte nije htio kontakt sa separatistima, kako im ne bi pridavao značaj. Međutim, u Minsku su prevladali separatisti i Moskva: predstavnici Ukrajine i samoproglašenih „Narodnih republika“ sjedeli su za istim stolom. Sada žele još više: političko priznanje. I Rusija je više puta na to ukazivala. Međutim, Kijev o toj tački ne želi da pregovara.

Približavanja nema na vidiku

Ukrajinski stručnjaci su skeptični u to da separatisti zaista žele mir. „Izgleda da pokušavaju da povećaju tenzije“, kaže za DW Oleksij Haran, profesor politike na kijevskoj akademiji „Mohila“, koji se upravo vratio iz istočne Ukrajine. „Rusija trenutno ne želi mir“, naglasio je za DW Bohdan Jaremenko, stručnjak za spoljnu politiku iz Kijeva. Stručnjaci i političari u Rusiji upućuju iste optužbe, ali protiv Ukrajine i Zapada. Približavanje nije na vidiku.