1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Šta jeste, a šta nije genocid?

Na 60.-tu godišnjicu od usvajanja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida svjetski istoričari, pravnici, sociolozi i političari razgovoraju u Hagu (07./08.12.) o prošlosti i budućnosti njene primjene.

default

Radovan Karadžić - jedan od optuženih za genocid

Riječ genocid potiče iz grčkog i latinskog. Dolazi od grčke riječi "porijeklo" ili "narod", i od latinske caedere što znači ubijati, dakle "ubijanje naroda", - objašnjava Wichert ten Have, nizozemski istoričar koji se već desetljećima bavi ovom temom. Ten Have je direktor Instituta za holokaust i genocid u Amsterdamu i suorganizator konferencije o genocidu u Hagu.

Iskorjenjivanje jedne nacionalne grupe

Među glavnim temama o kojima se raspravlja na konferenciji je definicija genocida u skladu sa definicijom koja je određena 09. 12. 1948. godine Konvencijom UN-a. Najvažniji kriteriji se odnosi na nastojanje da se jedna nacionalna grupa u potpunosti iskorijeni. Zbog toga se kada je riječ o genocidu ne mora uvijek neizostavno raditi o masakru. I ukoliko se sve žene učine neplodnim ili ako se protjeraju sva djeca može se raditi o genocidu pod pretpostavkom da se sve odvija s namjerom da se jedna grupa istrijebi. To su sve odlučujući kriteriji koji su za tužitelja najteži za dokazivanje.

Holokaust nikada nije pravno označen kao genocid

UN Kriegsverbrechertribunal in Den Haag

Pred Međunarodnim sudom za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi vode se i procesi za genocid

Utemeljitelj riječi genocid je poljsko-jevrejski advokat Raphael Lemkin koji se smatra pionirom na području međunarodnog prava. Lemkinov povod bila su masovna ubistva Armena u Turskoj 1915. godine. No, riječ je o masakru koji do danas pravno nije označen kao genocid.„To se isto odnosi i na holokaust koji na sudu nikada nije eksplicitno definiran kao genocid – niti kod pojedinačnih tužbi pred Tribunalom u Ninbergu, ni u Tokiju, niti na bilo kojem drugom sudu“, naglašava Ten Have. „To su jedino presude za zločine protiv čovječnosti,“ – kaže Ten Have.

Presuda za Srebrenicu - jedna od dvije

BdT Srbrenica Massengrab Exhumierung

Sud je bio eksplicitan: U Srebrenici se dogodio genocid

Do presude za genocid došlo je prvi put tek u posljednjih 15 godina i to u dva slučaja pred Sudom UN-a za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi. Sudija je ubistvo 8 000 Srebreničkih muslimana eksplicitno nazvao genocidom. Isto se desilo i sa slučajem za masovno ubistvo tutija u Ruandi. Kada je riječ o Ruandi čitav niz političkih vođa iz te zemlje osuđen je na doživotne zatvorske kazne.

Milošević umro, Mladić na slobodi,...

Da li će Haškom tribunalu isto to poći za rukom kada je riječ o Radovanu Karadžiću ostaje da sačekamo. Slobodan Milošević je prije presude preminuo u zatvorskoj ćeliji, a general Ratko Mladić je još uvijek na slobodi.

Također ostaje i otvoreno pitanje optužnice za genocid u Darfuru koju je glavni tužitelj Međunarodnog krivičnog suda u Hagu Luis Moreno Okampo podigao protiv sudanskog predsjednika Omara Al Bašira.

Zaštiti pojam od zloupotreba

Präsident Omar Hassan al Bashir, Sudan

Omar al Bašir prvi je predsjednik protiv koga je podignuta optužnica za vrijeme obavljanja funkcije

Zbog rijetkih presuda za genocid u posljednje vrijeme se može čuti sve više glasova koji pozivaju na smanjenje strogih kriterija u tom smislu. Učesnici konferencije u Hagu će i o tome raspravljati. Za Wichterta ten Hava to ne dolazi u obzir:„Ne mislim da bi to bio dobar put. Bilo je dovoljno teško da sve zemlje prije 60 godina postignu dogovor o prihvatanju sadašnje baze."

Među temama haške konferencije je i zloupotreba riječi genocid koja se sve lakše upotrebljava. Kao primjer nizozemski historičar navodi borce za zaštitu životinja koji bol životinja tako drastično označavaju ili političara koji na taj način opravdavaju nasilje i vojne napade:„Krvavi konflikt između Rusije i Gruzije je najbolji primjer. Obje strane govore potpuno svjesno o genocidu iako se o tome ne može govoriti. Mi moramo taj termin održati čistim i pravno i politički. I mi moramo prihvatiti da on nije lako upotrebljiv,“ kaže ten Have.

Preporuka redakcije