1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Šta je još dogovoreno u Jajcu?

Prilikom zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu donesena je i odluka da se svi građani njemačkog porijekla proglase "kolaboraterima i okupatorima". Bez sudskih procesa o ličnoj krivici, Nijemcima su oduzeta sva prava i imovina.

default

Nijemci, koji su nekada naseljavali Banat i Vojvodinu stresu se na pomen Titovih partizana, AVNOJ-a i Jajca"

Njemačka štampa i danas se opširno bavi finansijskom i privrednom krizom, racijom u uzdrmanoj minhenskoj banci Hypo Real Estate. Na naslovnim strancima su i članci o njemačkom šefu diplomatije Steinmeieru, koji je dospio pod veliki pritisak. Pred njegovo današnje (18.12.2008) pojavljivanje pred Istražnom komisijom parlamenta, koja rasvjetljava ulogu njemačkih agenata u ratu u Iraku, stigle su izjave bivšeg američkog zapovjednika Tommy Franksa, koji je istakao izvanredne zasluge saradnika njemačke obavještajne službe BND za američke vojne akcije u Iraku. Steinmeier je u to vrijeme, kao šef Ureda kancalara Schroedera bio zadužen za rad tajnih službi, i ove izjave Franksa ne slažu se sa njegovim izjavama da Njemačka pomoć nije bila odlučujuća za vojne akcije. Kancelar Schroeder je u to vrijeme vodio politiku nemiješanja Njemačke u rat u Iraku. Franks je za Spiegel Online (17.12.2008) decidno rekao da bi bila velika greška potcijeniti vrijednost informacija, koje su dali njemački agenti i dodao: "Dečki su bili zlata vrijedni". Time je on podržao izjavu bivšeg američkog generala Jamesa Marksa, koji je izjavio da su informacije BND-a bile "ekstremno bitne". Demohrišćanska Unija CDU se distancirala od ministra Steinmeiera (SPD). Izjavama američkih generala ozbiljno je uzdrmano povjerenje u njihovog koalicionog partnera. Opermann iz SPD-a prebacio je CDU da svojom kritikom želi skrenuti pažnju s činjenice da se njemačka kancelarka krajem 2002. založila za rat u Iraku.

Stresu se na pomen AVNOJ-a i Jajca

Neue Zuericher Zeitung objavljuje danas, u rubrici pisma čitalaca, reakciju jednog čitaoca povodom članka o osnivanju AVNOJ-a Jajcu, u kojem ističe da su na zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije utvrđene i smjernice za obespravljenje građana, njemačkog porijekla. Nakon tih smjernica, donesenih 29. novembra 1943, uslijedila je 21.11.1944. i formalna odluka AVNOJ-a o kolektivnom kažnjavanju svih Nijemaca. Oduzeta su im građanska prava i imovina. Bez sudskog procesa i utvrđivanja lične krivice ili odgovornosti su potomci Nijemaca, koji su u 18 stoljeću naseljavali tadašnji jug Mađarske i carski Banat, proglašeni kolaboraterima i okupatorima. Oni, koji nisu na vrijeme pobjegli, ili koji nisu vjerovali da bi im se to moglo dogoditi, završili su u logorima za izglađivanje i uništavanje, nazvanim "civilni logori". U periodu od novembra 1944. do marta 1948. nastalo je više takvih logora. Jedan od njih nalazio se u mom rodnom Rudolfsgnadu, odnosno Knićaninu u Banatu. To je danas dio grada Zrenjanina, nekadašnjeg Bečkereka", kaže se u članku čitaoca, objavljenom u "Neue Zuercher Zeitung" i dodaje: "Od 30.000 ljudi koji su se nalazili u tom logoru, 12.000 je umrlo od gladi, hladnoće, bolesti i nasilja. Dobro zvuči kada se podsjeća na Titov izborni slogan 'Bratstvo i jedinstvo'. Ja međutim želim samo da podsjetim da ima puno ljudi, koji se stresu na pomen AVNOJ-a i Jajca".

Slovenija namjerava blokirati pregovore Hrvatske sa EU

"Mala Slovenija kao da je spremna da preuzme ulogu, kakvu je Irska imala u blokadi potpisivanja Lisabonskog sporazuma", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung i dodaje: "Ljubljana će blokirati pregovore EU sa Hrvatskom, ukoliko Zagreb ne ukloni sve dokumente, kojima bi se mogla prejudicirati arbitražna odluka o morskoj granici između Slovenije i Hrvatske. Sutra se u Briselu pregovora o prijedlogu Evropske Komisije da se pet poglavlja zatvore a deset novih otvore. No, Slovenija smatra da dokumentacija za dva poglavlja koja se trebaju zatvoriti i šest novih koji se trebaju otvoriti, nije u redu jer su priložene neadekvatne geografske karte, koje bi negativno mogle uticati na na ishod spora oko granica između Hrvatske i Slovenije. Francuski šef diplomatije i predsjedavajući Evropskom Unijom Kušner iznenadio se s kakvom žestinom nastupa Slovenija kada je u pitanju 25 kilometara obale. Ovaj konflikt više puta se pretvarao u ozbiljnu krizu, ali ga je Evropska Unija uvijek posmatrala bilateralnim. Spor se prije svega odnosi na Piranski zaliv i pristup Slovenije međunarodnim vodama. Hrvatska traži pola zaliva, dok Slovenija smatra da joj pripada cijeli, izuzev jednog komadića obale. Konvencija UN-a o morskim pravima Hrvatima daje pravo, što je nedavno potvrdila i studija renomiranog norveškog Instituta Fridjof Nansen. Ljubljana međutim tvrdi da je to područje naseljeno Slovencima i iz 'istorijskih razloga' insistira na otvorenom pristupu međunarodnim vodama. Prijetnjama blokadom Slovenija sada želi od Hrvatske iznuditi političke ustupke, kako bi kompenzirala sopstvene pravne slabosti u budućem arbitražnom postupku", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Tajni izvještaj EU o korupciji na Kosovu

2,3 milijarde eura - poreskih obveznika zemalja, članica EU je Brisel od 1999 investirao u obnovu Kosova. Do 2011. biće uplaćena još jedna milijarda. No, dva izvještaja, jedan Evropske Unije, drugi UN-a nezavisno jedan od drugog, pokazuju da je na Kosovu na djelu korupcija i prevara u velikom stilu, kao i da je jedan dio novca otišao mračnim kanalima u tuđe džepove", piše Die Welt. "Čak su i za UN-ovim saradnicima podignuti nalozi za hapšenje. Ujedinjene Nacije su tolerisale prevaru. Milioni eura, novca poreskih obveznika su nestali, ali odgovorni se i dalje slobodno šetaju, rekla je Inge Graessle, portparolka CDU/CSU Kontrolnog organa Evropskog parlamenta za budžet, prenosi između ostalog Die Welt.

Preporuka redakcije