1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Šta donosi kontratužba?

Srbija je podnijela kontratužbu protiv Hrvatske za zločine nad Srbima od 1991. do 1995. godine. Šta će ona donijeti i da li je opravdana?

default

Nakon isteka proceduralnog roka za podneske i prigovore, procjena srpske strane je očito bila da je jedini odgovor koji je pravno moguć podnošenje kontratužbe, ističe za Dojče Vele direktor Instituta za međunarodnu politiku i privredu i stručnjak za međunarodno pravo Duško Dimitrijević. Srpski pravni argumenti se stoga moraju posmatrati u kontekstu ratnih dešavanja u Hrvatskoj, i zločina koje su počinile hrvatske vojne i paravojne snage nad sopstvenim stanovništvom, kaže Dimitrijević: „To se prije svega odnosi na područje Knina, na područje Slavonije, Zapadne Slavonije i Dalmacije, gdje je takođe kao što znate, a s obzirom na broj izbjeglica, jedan dio naroda etničke srpske pripadnosti sistematski očišćen, odnosno protjeran sa tih prostora“.

Međusobne optužbe

Obje strane se međusobno optužuju za genocid, ali svaka sa nešto drugačijom argumentacijom, kaže Duško Dimitrijević. Hrvatska to čini u kontekstu dešavanja iz devedesetih godina, a Srbija u kontekstu evolucije istorijskih događaja iz Drugog svjetskog rata. Koliko će pozivanje na događaje od 1941. do 1945 godine moći da doprinese pravnoj argumentaciji Srbije? Dimitrijević kaže: „U opisu povoda koji su doveli do uzroka, a potom i do posljedica, mislim da je izuzetno važno da to srpska strana na jedan objektivan način, znači na način koji je materijalno i činjenično potkrepljen, podnese jedan opis situacije koja je prethodila dešavanjima na području Hrvatske za vrijeme rata iz devedesetih godina.“

Serbisches Dorf Veljun in Zentralkroatien

Mnoga srpska sela u Hrvatskoj i danas su napuštena

Pravnici su već upozorili da Hrvatska ne može dobiti ovaj proces na pravnom terenu, jer je ljestvica za genocid po njihovom mišljenju previsoko podignuta već u slučaju Bosne i Hercegovine protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde. Direktor Instituta za međunarodnu poklitiku i privredu smatra da bi tu trebalo biti jako oprezan: „Ako je bilo zločina genocida, a po mom dubokom uvjerenju zločina genocida nije bilo, bilo je zastrašujućih ratnih zločina, ali to je jedna druga vrsta međunarodnih krivičnih djela koje sankcioniše međunarodno pravo. Ali, ne bih se usudio znači preliminarno davati ocjene, jer ne mogu da vam kažem šta stoji u srpskoj kontratužbi. Ono što stoji, naravno, a što je javno objavljeno, u tužbi Hrvatske protiv Srbije, svakako je politički obojeno“.

Iznošenje dokaza

Hrvatska će tako pokušavati da dokaže da je Srbija direktno ohrabrivala hrvatske građane srpske nacionalnosti da napuste Hrvatsku 1995. godine. Srbija će sa svoje strane pokušati da dokaže hrvatsku agresiju protiv sopstvenog stanovništa, kao i šta su povodi za rat, i da li oni sežu i do dešavanja u Drugom svjetskom ratu. Politička rukovodstva dvije zemlje će snositi ogromnu odgovornost za posljedice koje mogu proisteći iz ovog procesa, smatra Dimitrijević, koji će po njegovom mišljenju zbog širine argumentacije i opisa događaja koji su prethodili ratu, biti dosta dugačak i razvučen.

Autor: Ivica Petrović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić