1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Šta bi odcjepljenje značilo za katalonsku ekonomiju?

Katalonija je relativno bogata španska regija i čini jednu petinu ekonomije cijele zemlje. Kada bi došlo do nezavisnosti, uslijedile bi ekonomske teškoće kako u Španiji, tako i u Kataloniji.

Joan Canadell je vlasnik najpoznatije benzinske pumpe u Kataloniji koja se nalazi u mjestu L'Ametlla del Vallès, nedaleko od Barcelone. Pumpa se može prepoznati još iz daljine po velikoj Esteladi, katalonskoj zastavi koja stoji pored logotipa firme, kao i po ogromnom posteru koji visi na krovu i na kojem je ispisano veliko „Si". To „Si" ili „Da" je dio kampanje za referendum koji će se održati 1. oktobra. Poduzetnik Joan Canadell se bori za nezavisnost Katalonije i u odcjepljenju vidi samo ekonomske prednosti.

„Autonomna Katalonija bila bi ekonomski jaka kao Austrija, Danska ili Norveška. To su male zemlje koje imaju relativno visok prihod po glavi stanovnika. Naš bruto domaći proizvod je također visok ", smatra on i dodaje da je siguran da će građani Katalonije živjeti dosta bolje sa katalonskom vladom koja podržava domaću industriju, katalonski turizam i poslovanje u inostranstvu. „Živjet ćemo u svakom slučaju bolje nego sa vladom u Madridu, koja prvenstveno podržava tamošnju ekonomiju i želi stvoriti ‚Veliki Madrid‘."

„Odcjepljenje je užasan scenario"

Joan je jedan od rijetkih poduzetnika koji se otvoreno zalažu za secesiju Katalonije. Mnoge njegove kolege se boje da će nezavisnost biti štetna za ekonomiju, a prije svega za međunarodne korporacije sa sjedištem u Kataloniji i za lokalne firme koje posluju u inostranstvu. Josep Bou je vlasnik pekare u Barceloni i šef je katalonskog Udruženja poduzetnika. Za njega bi nezavisnost donijela užasan scenario: „Kada bi se na dan nakon referenduma, 2-og oktobra, ispostavilo da su se građani Katalonije odlučili za odcijepljenje, regionalna ekonomija doživjela bi totalni kolaps."

Ako Katalonija napusti Španiju, ona istovremeno napušta i Evropu i time gubi sve prednosti i obaveze na osnovu kojih je bez komplikacija vodila poslove sa ostatkom Evrope, objašnjava on. „To važi i za promet novca i putnika. Zbog toga bi nezavisnost za nas bila strašna.” Vratila bi se carinska ograničenja, izvoz i uvoz bi time postao skuplji, što bi katalonska preduzeća činilo manje konkurentnim u usporedbi sa njihovim partnerima u inostranstvu.

Josep Bou navodi još i sljedeće probleme: "Firme, koje su sklopile poslovne ugovore sa partnerima u Evropi, na primjer, za održavanje mašina i aparata susrest će se sa sljedećim problemom: Kada se pravni i politički uslovi u Kataloniji promijene, ovi ugovori će biti automatski poništeni.”

Podrška odcjepljenju kroz poreze i donacije

Španska vlada pretpostavlja da bi ekonomija u Kataloniji nakon odcjepljenja mogla pasti za 25 do 30 posto, a stopa nezaposlenosti udvostručiti. Da bi pristupila EU, Katalonija bi sa procesom pristupanja morala krenuti od samog početka  – što bi mogao biti težak i trnovit put. Katalonija bi mogla postati zemlja članica EU tek onda kada sve zemlje daju svoj pristanak. Španija će tu najvjerovatnije staviti veto.

Pristalice odcjepljenja kao što je vlasnik benzinske pumpe Joan, uvjereni su da će nakon odcjepljenja EU prihvatiti Kataloniju bez većih problema, i to samo zbog njene ekonomske važnosti. Da bi ona već sada bila što je moguće bolja, Joan radi sve što je u njegovoj moći. "Mi plaćamo poreze u Barceloni, ne u Madridu. To nije ilegalno. Činjenica jeste da to ne predstavlja klasičan put, ali nije zabranjeno. Pored toga, poklanjamo dio naših prihoda za projekte koji promovišu proces nezavisnosti”, kaže Joan Canadell.

U protekle tri godine to je bio iznos od barem 70.000 eura. Joan je na primjer donirao novac za dokumentarni film o nezavisnosti, a pored toga on podržava i jednog katalonskog gradonačelnika koji je morao da plati novčanu kaznu jer je u vijećnici svog grada postavio katalonsku zastavu, a ne špansku. Problem koji bi bio prošlost, ukoliko bi Katalonija zaista postala republika.