1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Šta će biti sa borbenim trupama EU?

Evropska unija od prije nekoliko godina raspolaže trupama za potrebe mirovnih misija. Vojnici do sada nisu bili angažovani u vojnim akcijama, ali to bi ubuduće moglo da se promijeni.

Od 2007. godina dvije borbene jedinice Evropske unije, sa oko 1.500 vojnika u stanju su pripravnosti. Polugodišnjom rotacijom, smjenjuje se sastav vojnika zemalja članica EU. Multinacionalne jedinice zamišljene su kao brze borbene jedinice, a sposobne su i za dugoročne misije. Za sada one još nisu bile angažovane.

Konflikata, koji pogađaju Evropu, u Evropi i njenom susjedstvu, međutim, ne nedostaje. Da li je možda koncept od samog početka pogrešan? Ne, kaže poslanik Evropskog parlamenta i portparol Evropske narodne partije Mihael Galer u intervjuu za Dojče vele i dodaje: „Mi moramo biti u stanju da odgovorimo izazovima. Ukoliko se politička volja - kada je riječ o angažovanju borbenih jedinica - ne iskristalizuje, onda se prije ili kasnije mora postaviti pitanje, da li bi nešto trebalo mijenjati?“

Nadopuniti, ne ukidati

Michael Gahler

Michael Gahler

Pritom, malo ko želi da ukine borbene jedinice. One Evropljanima služe kako bi svijetu pokazali da imaja svoje snage za krizne događaje i kao određeni vid protivteže Amerikancima, koji u NATO imaju glavnu riječ. Ali svi su složni da ubuduće ne može kao do sada. Na sastanku ministarskog veća, održanom u aprilu u Luksemburgu, njemački ministar odbrane Tomas de Mezijer spomenuo je mogućnost da jedinice EU ne budu korištene samo kao borbene, već i kao „jedinice za brzu obuku“, ili za potrebe Ujedinjenih nacija, za „posmatranje, savjetovanje i pomoć.“

Ta ideja svidela se Patriku de Rusjeu (Patrick de Rousiers), predsjedniku Vojnog komiteta EU. O njemačkom prijedlogu francuski general Rusje je rekao: „On je poslužio kao katalizator u diskusiji, da se utvrdi koliko daleko su načelnici štabova spremni da idu. U svakom slučaju postoji spremnost da se ide naprijed, kako bi se povećala sposobnost raegovanja Evropske unije na krize.“

Kriza u Maliju kao test

Njemački ministar unutrašnjih poslova svoj plan je predstavio u kontekstu sukoba u Maliju i pritom naglasio: „Sada vidimo da postoji mnogo situacija, gdje je Evropska unija primorana na brže reagovanje. “I Mali bi bio dobar primjer za angažovanje jedinica EU. Vojnu inicijativu na sebe je ipak preuzela Francuska. Političar Mihael Galer je bio jedan od rijetkih koji se tada zalagao za angažovanje jedinica. „Pritom, ni ja nisam angažman u Maliju zamislio kao borbeni, već u nekoliko etapa, iz pozadine, gdje bi malijske službe postepeno ponovo uspostavile svoju upravu. Tu bi učešće moglo da posluži za ponovno uspostavljanje suvereniteta ili administrativnih struktura. Ali politička volja tada nije postojala“, kazao je Galer.

Mali bi bio dobar primjer za angažovanje borbenih snaga EU

"Mali bi bio dobar primjer za angažovanje borbenih snaga EU"

Glavni problem za brzo angažovanje borbenih jedinica jeste to što je u mnogim zemljama, članicama EU, kao što je recimo Njemačka, neophodna saglasnost parlamenta. Ali, dok bi odluka za vojnu akciju bila donesena, već bi bilo prekasno. Sa druge strane, za jedinice za brzo obučavanje, o kojima je govorio De Mezijer, saglasnost parlamenta nije potrebna.

Veći evropski angažman

Kritičari borbenih jedinica neprestano ponavljaju da su one konkurencija NATO i zato predstavljaju skupu paralelnu strukturu. Stručnjak za bezbijednosna pitanja, Mihael Galer smatra da to ne predstavlja opasnost za podjele u NATO. On polazi od toga da Sjedinjene Američke Države očekuju snažnije evropsko vojno učešče, barem kada je riječ o sukobima u i oko Evrope: „Amerikanci su u pravu kada nam poručuju: „Sami se brinite za svoje dvorište“,

Evropa, međutim, još uvijek nije sasvim sigurna kako bi doprinos borbenih vojnih snaga trebalo da izgleda. O tome kakav će biti budući koncept borbenih trupa, odlučivaće šefovi država i vlada EU, najverovatnije na samitu u decembru.

Autori: Kristof Hazelbah / Boris Rabrenović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić