1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Šreder i Širak za nastavak ratifikacije Evropskog ustava

Njemački kancelar Gerhard Šreder i francuski predsjednik Žak Širak sastali su se sinoć u Berlinu kako bi razgovarali o poziciji njihovih zemalja uoči sammita Evropske unije 16. i 17.Juna u Briselu nakon poraza Evropskog ustava čiji su tekst Francuzi i Holanđani odbacili na odvojenim referendumima.

Žak Širak i Gerhard Šreder

Žak Širak i Gerhard Šreder

“Kancelar i predsjednik Širak su se složili da se ustavni proces mora nastaviti tako da se poštuju stavovi svake zemlje“, rekao je glasnogovornik Bela Anda novinarima.

Referendumsko ´ne´ temeljnom dokumentu EU, koji trebaju ratificirati sve zemlje članice, dogodilo se u vrijeme kada se evropski čelnici pokušavaju dogovoriti oko idućeg srednjoročnog zajedničkog proračuna. Veliki uplatitelji , a među njima je i Njemačka, odbijaju povećati svoja davanja u zajedničku blagajnu. Problemi oko ustava i proračuna postavljaju veliko pitanje kako će uopšte proširena EU moći funkcionirati idućih godina.

Anda je ponovio komentare kancelara Šredera da je Njemačka spremna biti fleksibilna kako bi se postigao dogovor oko proračuna. Glasnogovornik francuske vlade Bonnafont kazao je pak da se i Širak saglasio sa Šrederom kako sve strane moraju ´učiniti gestu´ dobre volje.

S ozbirom da je sada nejasno kakva će biti budućnost Evropskog ustava, čelnici Francuske i Njemačke žele zauzeti zajednički stav te istaknuti važnost njihovog saveza uoči sammita na kojem bi se moglo odlučiti hoće li se nastaviti ratifikacija tog temeljnog dokumenta Unije.

Bonnafont, koji je istakao da je sastanak pokazao duboko jedinstvo francusko-njemačkih stajališta rekao je da će se Širak i Šreder ponovo sastati u Parizu 10. Juna u sklopu redovitih neformalnih susreta.

Deset zemalja EU, odnosno gotovo polovina stanovništva Unije, dosad su ratificirale ustav, no odbijanje dviju članica koje su se odlučile za referendumsko izjašnjavanje, postavilo je zapravo pitanje održivosti Ustava.