1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Špijunaža - i među prijateljima

Njemačka tajna služba BND već godinama špijunira NATO-partnera Tursku. Slučajno snimi i pokoji razgovor Clintonove i Kerry-ja. Njemačka vlada sada se, s tim u vezi, mora očitovati.

Postoje citati, nesmotreno izrečeni u nepovoljnom trenutku, koji kasnije stalno proganjaju političare. Takvi citati se, svakom zgodnom prilikom, "vade iz rukava". To se sada desilo i inače veoma opreznoj njemačkoj kancelarki Angeli Merkel. "Špijuniranje prijatelja - to nikako ne ide", izjavila je ona prije nekoliko mjeseci, nakon što je postalo poznato da je američka tajna služba NSA prisluškivala njen mobilni telefon.Ovaj citat se sada spominje u gotovo svakom izvještaju o mogućim akcijama špijuniranja njemačke tajne službe Bundesnachrichtendienst (BND).

Abhöraffaire Hillary Clinton und John Kerry

Hillary Clinton i John Kerry: Ko sve prisluškuje?

To bi mogla biti veoma neprijatna stvar za njemačku vladu. Konačno, prošlo je tek nekoliko sedmica, otkako su njemački političari, oštrim tonom, osuđivali američke špijunske aktivnosti u Njemačkoj. Njemačka vlada nedavno je predstavnika američkih tajnih službi u Berlinu pozvala da napusti zemlju - nakon što su otkrivena dva američka špijuna.

Slučajno snimljeni razgovori

Sada je međutim na vidjelo dana izašlo da je njemačka tajna služba BND 2012. godine, u jeku akcija prisluškivanja razgovora u vezi sa Bliskim istokom, slučajno snimila telefonski razgovor, koji je vodila tadašnja američka šefica diplomatije Hillary Clinton. 2013. je BND zabilježio i razgovor aktuelnog američkog ministra vanjskih poslova Johna Kerry-ja. Sa američke strane do sada nije stigla zvanična reakcija na optužbe. Niti je Ambasada SAD-a u Berlinu, niti State department u Washingtonu, želio komentirati izvještaje njemačkih medija. Saradnik američke tajne službe bio je skeptičan: "Razgovori šefa diplomatije su šifrovani, isto kao i svi razgovori, koje vodi američki predsjednik", rekao je on njemačkom listu Bild. Moguće da je razgovor, koji je vodila Hillary Clinton, bio presretnut zato što je razgovarala sa "nesigurnog telefona".

Postupa li dakle njemačka tajna služba isto tako bezobzirno kao i američka, tako što špijunira političare iz prijateljskih zemalja? Ovo pitanje bi njemačkoj vladi moglo biti krajnje neprijatno nakon oštrih izjava po pitanju aktivnosti NSA u Njemačkoj. Opozicija nije dugo čekala sa reakcijom. Tako je političar Zelenih Konstantin von Notz, u izjavi za Deutschlandfunk, rekao da se vlada ponaša "kao lažna svetica" a da zapravo stvari mjeri "dvostrukim aršinom".

Vladajuća koalicija odbacila je neke navode medija. "Ciljano se ne prisluškuje nijedan strani političar", izjavio je predsjedavajući Odbora Bundestaga za pitanja NSA, Patrick Sensburg (CDU). "U načelu mi ne provodimo mjere prisluškivanja protiv prijateljskih država", izjavila je jedna portparolka BND-a agenciji Reuters i dodala: "SAD nisu ni sada, ni ranije bile cilj špijunskih aktivnosti". Slučajno snimljeni razgovori odmah se brišu. Kada su u pitanju snimljeni razgovori Clintonove i Kerry-ja navodno se zaista radilo o "slučajnom ulovu". Ali najmanje jedan od snimaka nije, kao što pravila predviđaju, odmah uništen.

Ko je sve "prijatelj"?

Njemačka vlada je u najmanju ruku indirektno potvrdila izvještaje, po kojima njemačka tajna služba BND NATO-partnera Tursku već godinama opservira. Prema informacijama koje prenose"Spiegel" i "Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung" (FAS) Turska čak spada u ključne zemlje, koje su na meti prisluškivanja njemačke tajne službe.

Gerhard Schindler in Bad Aibling 06.06.2014

Šef BND-a Gerhard Schindler ispred objekta za prisluškivanje u Bad Aiblingu (06.06.2014)

Ovo otkriće bi vanjsko-politički moglo biti brizantnije od izvještaja o prisluškivanim telefonskim razgovorima američkih političara. Njemačka vlada je naglasila, kako prenosi FAS, da se Turska ne može porediti sa zemljama poput SAD-a, Francuske ili Velike Britanije. Ono što se dešava u Turskoj, neposredno se odražava na sigurnost u Njemačkoj. U tom kontekstu su od centralnog značaja aktivnosti kurdske PKK, lijevo i desno - orjentiranih ekstremnih turskih grupacija u Njemačkoj ali i krijumčarenje droge i ljudi.

Da li je to međutim dovoljno da se opravda ciljana i sistematska špijunaža Turske kao NATO-partnera i kandidata za učlanjenje u EU? Jeste, smatra potpredsjednik kluba poslanika CDU-a u Bundestagu Andreas Schockenhoff, koji je za FAS rekao: "Ako u Njemačkoj živi tri miliona Turaka i ako se određena turska udruženja svrstavaju u teroristička, onda je samo po sebi razumljivo da mi poduzimamo sve, kako bi saznali ko u Turskoj podržava ta udruženja."

Rolf Mützenich iz SPD-a na to gleda ovako: "Načelno smatram da su zemlje, članice NATO-a naši partneri". Istovremeno je izrazio zabrinutost da bi informacije o prisluškivanju dodatno mogle opteretiti ionako nimalo jednostavne odnose sa Turskom.

Suzdržane reakcije iz Turske

Turska je do sada reagovala uglavnom suzdržano. Predstavnik vlade u Ankari najavio je da će ispitati navode njemačkih medija. "Izvještaji se moraju uzeti ozbiljno", izjavio je u nedjelju (17.08.) potpredsjednik vladajuće AKP Mehmet Ali Sahin. Turska vlada i Ministarstvo vanjskih poslova će, kako je rečeno, dati da se ispitaju svi navodi.

Špijunske aktivnosti u "osjetljivim" zemljama i kriznim regionima, njemački političar Patrick Sensburg (CDU) smatra ispravnim. Vođa opozicije Gregor Gysi je u intervjuu za ARD naglasio da takve aktivnosti uvijek nalaze opravdanje i dodao: "Ja Tursku kritikujem jer je dozvolila teroristima iz IS-a da prođu kroz njenu teritoriju - ali to nije razlog da se obostrano špijuniramo. Mislim da je svijet tajnih službi "udaren u glavu", zaključio je Gysi.