1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Španjolska pred izvanrednim stanjem

Španjolski sindikati su pozvali na štrajk u srijedu (14.11.). Neki Španjolci strahuju od "grčkog stanja", drugi vjeruju da zemlja hitno treba novi početak.

Penzionirani profesor istorije Alberto Lopez pokušava svojim učenicima što je moguće objektivnije pojasniti koliko je španjolska demokratija krhka s obzirom na posljedice građanskog rata i dugogodišnje diktature generala Francisca Franca koje još uvijek traju. "Španjolci 40 godina nakon diktature još uvijek nisu naučili na pravi način cijeniti demokratiju." On kaže da još uvijek postoje ratne rane koje nisu prevaziđene ni tokom prelaznog perioda. "Smatram da mi našu državu trebamo kompletno ponovo organizirati iz početka," kaže Lopez.

Državu kompletno reformirati

To zahtijevajuu i brojni među hiljadama ljudi koji trenutno skoro svakodnevno protestiraju na ulicama Madrida, u univerzitetskom kampusu u Valenciji ili na trgovima u Barceloni i to unatoč kiši, vjetru i hladnoći. Među njima su i brojni uposlenici javnih službi koji će prema svim izgledima biti prisutni i na generalnom štrajku zakazanom za srijedu (14.11.). Oni žele više transparentnosti i pravde i naravno žele da njihovi poslovi budu sigurni. Upravo se javne uprave sada nalaze na meti kritika zbog prevelikog broja naizgled besmislenih fondacija, univerziteta, škola i preklapanja kompetencija.

Massenprotestaufruf in Madrid 29 September 2012

Protesti u Madridu koncem septembra 2012. godine

Direktor produkcije producentske kuće Only 925, Oscar Vigiola, je jedan od rijetkih koji radi u višem menadžementu i unatoč tome u potpunosti podržava proteste najavljene za 14. novembar: "Naša vlada nije ispunila svoj predizborni program, ona nas je slagala." Prema njegovim riječima stanovništvo Španjolske nije na izborima dalo legitimitet štednji i reformama. "Oni imaju pravo na ovaj način utjecati na kurs vlade."

Premijer Mariano Rajoy želi primjerice smanjiti javni zdravstveni sistem. Ono što je u Njemačkoj već odavno na dnevnom redu u Španjolskoj je realnost: dodatne takse za određene posjete liječnicima i recepte, a brojni lijekovi više ne podliježu izdavanju na recept. Uprave bolnica bivaju privatizirane. Velike uštede planirane su i u području obrazovanja. Skoro 40 000 učitelja protestiralo je na ulicama.

Sindikati se bore za vjerodostojnost

Konzervativna Narodna stranka PP želi i mora pod pritiskom iz Brisela prodati dijelove brojnih državnih preduzeća kako bi se oslobodila tereta dugova. Uz to se smanjuju plate zaposlenih u javnim službama i socijalna izdavanja. Očekuje se da će porez na dodanu vrijednost biti povećan sa 18 na 21 procenat. "Brojne mjere su ispravne i neophodne iako one kratkoročno gledano dovode do još veće nezaposlenosti," smatra šef savjetodavnog preduzeća Crisbe, Ignacio de Benito.

Katalanen demonstrieren für Eigenständigkeit

Katalonci na demonstracijama za nezavisnost

Španjolski sindikati UGT i CCOO na to naravno gledaju drugačije. Oni su sa sindikatima susjednog Portugala organizirali prvi zajednički generalni štrajk. Oni znaju da je to prilika da vrate izgubljenu vjerodostojnost među radnicima. Nakon dugogodišnje potpune agonije oni sada dobijaju na zamahu. "Štednja i privredni rast moraju biti kombinirani kako bi se privreda ponovo stimulirala i kako bi se otvorila radna mjesta," kaže glasnogovornik CCOO Fernando Lozcano.

Statistika je zastrašujuća: nezaposlenost iznosi više od 24 procenta. U oko deset posto španjolskih domaćinstava trenutno su oba supružnika nezaposlena. Nezaposlenost među mladima u međuvremenu je prešla granicu od 50 posto. Iza statistike se kriju ljudske drame. Prošlog petka se jedna žena bacila kroz prozor jer je morala napustiti svoju kuću koja je bila pod hipotekom.

Smrtni slučaj uzdrmao političare

Više od 500 ljudi trenutno svaki dan gubi krov nad glavom jer više ne mogu otplaćivati kredite. Pomenuto samoubistvo je, kako se čini, konačno prodrmalo političare. U najmanju ruku su velike stranke PP i PSOE obećale da će učiniti sve da se takve tragedije neće ponoviti. "Najmanje što se može učiniti je da ljudima, koji više ne mogu izdržati svoje dugove, ponudi krov nad glavom i da se prisile banke da bolje pregovaraju sa korisnicima kredita," kaže Violeta Fernandez, aktivistkinja Građanske platforme 15M.

Protesti protiv mjera štednje

Protesti protiv mjera štednje

"Čini se da je sve ovo ovdje samo haos," kaže španjolski inženjer i profesor ekonomije Roberto Centeno. Autonomni region Katalonija je insolventan i želi novac od države, podsjeća on. No Katalonija istodobno zahtijeva nezavisnost od Španjolske. "Uz balearske otoke najvažniji turistički region je sada insolventan. To se jednostavno više ne može razumjeti." On, baš kao i brojni drugi građani, smatra da je spašavanje Španjolske moguće samo još izvana. Centeno sumnja da je moguće provesti prave reforme.

Korupcija uzima maha

"Naš sistem nije bolestan jer mi sada moramo štedjeti, već zbog toga što je korupcija svuda uzela maha," kaže ekonomista Jose Maria Gay. Za uspješnog poduzetnika Juana Vilu sindikati su dio tog korumpiranog sistema: "Oni djeluju samo još u vlastitom interesu kako ne bi bili ukinuti. Oni više ne zastupaju zaista interese radnika. Oni blokiraju stvari bez smisla i razuma."

Profesorica francuskog Aurora Gomez Arahal ne vjeruje više u demonstracije i u sindikate. "Ja sam umorna," kaže ona. Pri tome ona ima sve razloge da protestuje, ali više nema nada u promjene. Španjolska životna radost je nestala: "Ni sam Europski fond za spas eura nam više ne može pomoći. Ja ne vidim izlaz, na sve strane su samo kraćenja i nered," poručuje Arahal.

Autori: Stefanie Mueller / Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Mehmed Smajić