1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Šest godina nakon 11. Septembra

Osama bin Laden je otvorio novu epohu ali i globalizacioja. Muslimanske zemlje ne mogu odgovoriti zahtijevima vremena. Prosvjećenost je lijek-traži vremena i stpljenja.

default

Saudijski dissident Osama bin Laden

11.Septembar / Miodrag Sorić 10.09.2007

Najava:

Demokratija se bne može poput sirupa protiv kašlja dobiti na recept. Buš je nakon terorističkih napada od 11.septembra 2001 kako neke islamske zemlje relativno brzo može”prevesti” na politički sitem Zapada.Ako ustreba i silom. Ali, šest godina kasnije postalo je jasno da je taj pokušaj neuspio. Nema gotovo dana da u Iraku ne ginu i nedužni civili, kao što nema dana bez krvavih obračuna sa talibanima u Afganistanu. SAD i danas traže pravi odogvor na 11.septembar. Komentar Miodraga Sorića.

Najprije da se zapitamo šta je danas sa Osama bin Ladenom koji je vukao konce terorističkih napada?

Čak i kada bi ovaj smrtni neprijatelj bio izručen Americi, to ne bi bio i kraj Al Kaide. Bin Laden je i sam studirao ekonomiju i dobro zna šta je dogradnja organizacije. Njegov ”teror menadžment” obuhvata na tuce država: od Bosne, preko Jemena i Pakistana, do Indonezije. Al Kaida se prilagodjava svakoj prilici i raspolaže ogromnim finasijskim i personalnim resursima.

Pritom ova teroristička mreža nema vlastito sjedište, te je utoliko teže protiv nje se boriti. Al Kaida se obraća svim Muslimanima u svijetu. Mogu li se ljudi uopšte odbraniti protiv bolesti fundamentalizma? Ako pak mogu, na koji način?

Premda počinioci napada od 11.Septembra, te nedavno uhapšeni osumnjičeni teroristi u Njemačkoj ne pašu u taj okvir: fudamentalizam i radikalizam rastu tamo gdje vlada siromaštvo i gdje nema perspektive. Fundamentalizam i radikalizam uspijevaju i tamo gdje ljudi nisu obrazovani.

Američke trupe ne mogu se boriti protiv siromaštva i neobrazovanosti u muslimanskih državama, one se čak ne bore ni za poboljšanje sigurnosti. Ali, u Iraku i Afganistanu, kao i drugim muslimanskim zemljama, raste neraspoloženje prema Amerikancima.

Napadom na SAD Bin Laden je otvrio novu epohu. Odgovrnim političarima u muslimanskim zemljama jasno je da se od njih traži previše,pošto za većinu svog stanovništva jedva mogu obezbijediti ljeb i zaposlenje. Privreda mnogih tradicionalno islamskih zemalja nije konkurentna, a državna uprava je korumpirana. Mnogi se u uvjetima narasle konkurencije osjećaju gubitnicima. Samo neke arapske zemlje zahvaljujući nafti plivaju u bogatstvu. Ali, tamo istovremeno raste nezadovljstvo političkim i društvenim prilikama.

Dolaskom globalizacije, svijet je izgleda postao komplikovaniji.

Takav zaključak najprije sugerišu mediji. Sve više ljudi u takvoj situaciji se ne snalazi. Stoga na scenu stupaju oni koji svijet vide u crno-bijelim bojama i demgozi. Posebno religozne vodje, kojima se obraća sve više ljudi. Milioni ljudi im vjeruju, medjutim, često bez osnova. Potrebno je, dakle , prosvjećenje.

A, to traži stpljenja i vremena. Mnogi političari,medju i njima i Buš, vjerovali su da će upotrebom sile brže doći do uspjeha. Stvarnost pokazuje suprotno: demokratija se, takodjer ne može propisati niti ubrizgati, poput vakcine. Miodrag Soric