1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Šest godina čekanja na bolji život

Skupština Kosova je prije šest godina, bez srpskih poslanika, proglasila nezavisnost koju je do danas priznalo 105 zemalja. U međuvremenu, došlo je do promjene u mnogim životnim sferama, ali nezadovoljstvo ostaje.

Dragan Simić iz Zvečana svjestan je situacije nakon proglašenja nezavisnosti prije šest godina, pogotovo nakon Briselskog sporazuma o normalizaciji odnosa Prištine i Beograda. Ali, za njega je „sjever Kosova i dalje sastavni dio Srbije i tako će i ostati“. Iako je zvanična Priština obećala mnogo toga, on, kaže, ne vidi da je Vlada Kosova nešto konkretno uradila na poboljšanju životnog standarda njegovih sunarodnjaka sjeverno od Ibra. Ipak, Simić ne isključuje mogućnost da „neke interesne grupe imaju koristi od ulaganja u srpske sredine, ali obični građani sigurno ne“.

Kosovska dokumenta sve neophodnija

„Vidimo da niču neke nove zgrade, pa i sportske hale na sjeveru. Možda su izgrađene sredstvima Vlade u Prištini i Beogradu. Ali proizvodnih pogona nema. Nema posla. Poznata je priča o duplim platama i da Vlada Kosova finansira i zdravstvo i prosvjetu pa bi možda najbolje bilo da postoji jedinstven sistem plaćanja. One koji ne rade, da finansira Priština, a one koji rade Beograd“, kaže Simić, dodajući da su, i pored jasnog stava o bojkotu kosovskih dokumenta, „nama ona iz dana u dan sve neophodnija“.

Kosovska Mitrovica - simbol podjela na Kosovu

Kosovska Mitrovica - simbol podjela na Kosovu

Selim Selimi iz Prištine ne krije da je prije šest godina očekivao bolji život. Sada je prilično razočaran u neke predstavnike kosovskih institucija. Kaže da je korupcija iz dana u dan sve veća, nepotizam takođe. Narod živi sve teže. Zato ga ne iznenađuje što svakog dana raste broj njegovih sunarodnjaka koji po svaku cijenu žele da odu u neku od zapadnoevropskih zemalja. Selimi očekuje da će stanovnici Kosova i dalje čekati pred ambasadama za vize kako bi negdje otputovali i za to takođe okrivljuje Vladu Kosova.

Selimi ima i svoj stav o Srbima i o tome zašto se oni nisu vratili u većem broju: „Srba ovdje nema puno. Zna se šta su oni napravili na Kosovu i skoro na cijelom Balkanu. Zato ne očekujem bolje odnose sa njima. Mislim da su fer – znaju kakvo su zlo napravili, pa se i ne vraćaju. Ako dođu, sagrade im kuće, oni ih prodaju, dobiju veliki novac od kosovskih Albanaca i ponovo se, puni para, vraćaju u Srbiju“, kaže Selimi.

Kosovo dobija državne konture

Srbi na sjeveru Kosova protestuju protiv održavanja lokalnih izbora (septembar, 2013.)

Srbi na sjeveru Kosova protestuju protiv održavanja lokalnih izbora (septembar, 2013.)

Po Ismailu Ramoviću iz Prizrena, Kosovo je u prethodnih šest godina napravilo „veliki, pozitivni iskorak i dobija sve konture državnosti“. Po Ramoviću, napravljen je veliki korak u normalizaciji odnosa sa Srbijom, a, kako naglašava, relaksacija tih odnosa omogućiće Kosovu da ide naprijed.

„Shodno svojim kompetencijama, Vlada Kosova čini puno toga da poboljša život Bošnjaka, kao i ostalih ovdašnjih zajednica. Međutim, plašim se da nacionalne zajednice ne čine dovoljno na poboljšanju sopstvenog života u mjestima gdje žive. Naš zajednički problem jeste neka vrsta geta u kojem živimo, ne šest, nego 14 godina nakon završetka rata. Ja skoro nigdje ne putujem jer moja kosovska dokumenta nisu relevantna za odlazak van ovih prostora. Tantalove su muke da se ode van Kosova zbog ogromne dokumentacije koju treba da pribaviš i guraš se i po nekoliko puta po ambasadama“, kaže taj profesor bosanskog jezika.

Sjever – kosovsko bure baruta

Sva tri sagovornika imaju različite stavove o tome da li bi napetosti eventualno mogle da izazovu neke nove sukobe na Kosovu.

„Južno od Ibra ne može doći do takvih napetosti koje bi izazvale nerede jer su se Srbi u tom dijelu Kosova integrisali u sistem Prištine. Izišli su na izbore, imaju svoja rukovodstva i praktično su priznali realnost. Na sjeveru i dalje ima tih turbulencija. Izišli smo na izbore, a da mnogi nisu znali da ih je organizovala Priština. Sjever je, po meni, kosovsko bure baruta. Srbi neće odustati od toga da ih hrani Srbija i da budu dio nje. Ipak, ne odlučujemo mi o tome. Tu su pregovarački timovi i, normalno, ono što na kraju kaže Zapad – to je završena priča“, kaže Simić.

„Oni koji su ovdje izazvali sukob, možda razmišljaju da sukobima rješavaju probleme. To je davno prošlo vrijeme i oni moraju da shvate da se sve rješava dijalogom. Nakon svakog rata, mora se sjesti i razgovarati“, smatra Selimi.

Bolja i efikasnija administracija, borba protiv korupcije i nepotizma, bolji životni i uslovi školovanja, veći standard, ukidanje viza i sloboda kretanja – samo su dio zajedničkih želja naših sagovornika do narednog 17. februara i nove godišnjice nezavisnosti. Selimi akcenat stavlja na privredni razvoj: „Kosovo mora da razvije privredu, a u okviru nje posebno poljoprivredu. Da gradi budućnost svojim, a ne tuđim snagama. To je moguće ostvariti bilateralnim odnosima sa razvijenim zemljama. Ako bismo ekonomski ojačali – bolje bismo živjeli. Ostvarili bismo nakon toga mnoge pogodnosti, između ostalog tada bi nam ukinuli i vize. Ovako siromašnim i korumpiranim – još dugo nam ih neće ukinuti.“

Pogledajte video 04:41

Njemačka volonterka doprinosi pomirenju na Kosovu

Autor: Refki Alija, Prizren

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić

Audio i video zapisi na tu temu