1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Šerijat nije opasnost i prijetnja

Muslimani u Evropi treba da se integrišu u društvo, a ne asimilišu ili izolišu, stav je reisu-l-uleme Mustafe Cerića. Njegova inicijativa za dijalog Muslimana sa Zapadom bazira na šerijatskom zakonu.

default

Reisu-l-ulema Mustafa Cerić kaže da Evropljani ne znaju mnogo o Šerijatskom zakonu

O poimanju šerijata i viziji jednog ”Muslimanskog društvenog dogovora u Evropi”, reisu-l-ulema Cerić održao je predavanje u Katoličkoj Akademiji u Berlinu.

Pravo na život, vjeru, slobodu, imovinu i dostojanstvo - temelji su Šerijatskog zakona. To su ujedno i osnovni elementi, na kojima počiva evropski Zakon o ljudskim pravima. Zato je i Šerijat najbolja podloga za uspostavljanje ”Muslimanskog društvenog dogovora u Evropi”, smatra reisu-l-ulema Mustafa Cerić. Evropljani ne znaju mnogo o Šerijatskom zakonu, a slika koju trenutno imaju, potpuno je iskrivljena, poručuje Cerić: ”I ja da sam pod stalnom presijom medija koji izvještavaju o tome da je šerijat zlo za društvo, da se u ime šerijata zabranjuje ženskoj djeci da idu u školu, da su žene obespravljene zbog šerijata, naravno da vremenom i vi počinjete misliti da je to tako.”

Nedostatak dvosmjerne komunikacije

„Sve su to stereotipi, sa kojima se Evropa ne susreće prvi put. Donedavno su se sa predrasudama borili Jevreji, a danas to čine Muslimani“, tvrdi Cerić. Težnja za promjenom imidža u svijetu, međutim, nije jedini problem Muslimana. Međusobno su sukobljavaju, pate od nepismenosti i velike razlike između bogatih i siromašnih, a čak 70 odsto ukupne izbjegličke populacije u svijetu, islamske su vjeroispovjesti. Avganistan i Al-Kaida koje mediji Zapadne Evrope predstavljaju kao oličje islama, ekstreman je i ne baš najbolji primjer, smatra reisu-l-ulema Cerić.

Frauen in Banda Aceh, scharfe Sharia Gesetze

Prema mišljenju Mustafe Cerića, Evropljani ne znaju mnogo o Šerijatskom zakonu i običajima.

”Mi ovdje moramo uspostaviti komunikaciju sa Evropom. Evropa pokazuje interes da nas sluša, da hoće da čuje šta mi mislimo. Nažalost nisam uvijek sretan načinom kojim se Islam i Muslimani predstavljaju u Evropi. Neki to rade bučno, bez osjećaja prema Evropljanima koji ne mogu baš odjedanput shvatiti ono što im mi hoćemo da kažemo. Drugi se povlače iz straha i neće da govore. I jedni i drugi prave grešku. Mi trebamo izaći, trebamo govoriti, trebamo objašnjavati i ne trebamo se razočarati, ako nas odmah ne razumiju.” Povjerenje Istoka i Zapada nikad gore

Predrasude i sterotipi su obostrani, tvrdi Matijas Roe (Mathias Rohe), sa katedre za civilno, međunarodno i komparativno pravo u Erlangenu. Moguće ih je otkloniti, kaže, samo detaljnim i čestim informisanjem javnosti. Rohe smatra da Šerijat može da bude podloga za uspostavljanje dijaloga, jer i današnji zakoni modernih demokratskih država, svoje korijene nalaze u religiji.

”Vjerski ostaci su evidentni, ali smo mi tu napravili jasnu liniju razgraničenja. Samo sekularna država i njene institucije mogu da formulišu i da u praksi primjene pravne norme . To ne znači, međutim, da ne možemo imati plodonosnu vezu između države i religije. Naš Ustav, na primjer, polazi od pretpostavke da religija može da doprinese pozitivnom i stabilizirajućem suživotu u društvu.”

Islam Religionsunterricht, Deutsche Islam-Konferenz

Islam je u Njemačkoj priznat kao vjera ali ne i kao vjerska zajednica

Povjerenje između Zapada i Islama trenutno je na najnižoj razini. Islam je u Njemačkoj priznat kao vjera, ali pravno, ne i kao vjerska zajednica. Nedostaje mu priznanje jednog islamskog Centralnog organa, po uzoru na instituciju reisu-l-uleme u Bosni i Hercegovini. Ovakav status omogućio bi Muslimanima mnoštvo privilegija, kao što su poreske olakšice pri kupovini nekretnina ili članstvo u Savjetima medijskih kuća. Jedinstven je stav da Muslimane u Evropi ne treba ”izjednačiti” sa cjelinom (asimilisati), već ”dodati cjelini” (integrisati). Samo intergrisan čovjek može da sačuva svoj maternji jezik, običaje i kulturu, ne narušavajući, pri tome, društvo u koje se integriše.

Autor: Selma Filipović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić