1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Šerijat nije nikakav karneval

Njemački Savezni sud pravde u četvrtak (11.1.) je odlučio: javni nastupi sa sigurnosnim prslucima sa natpisom „šerijatska policija“ mogu biti kažnjivi. To je dobar signal, smatra stručnjak za pravo i islam Matijas Roe.

Sedmorica muškaraca su 2014. godine u Vupertalu krenula u noćni obilazak sa sigurnosnim prslucima sa natpisom „Sharia-Police", odnosno „šerijatska policija". Pozivali su muslimane da se vrate životnom stilu, za koji oni smatraju da je vjeran Kuranu. Savezni sud pravde sada je odlučio da to može biti kažnjivo i vratio slučaj Pokrajinskom sudu u Vupertalu koji je prethodno presudio drugačije.

DW: Gospodine Roe, da li Vas je iznenadila presuda?

Matijas Roe: Ne baš. Kritički gledam na presudu iz Vupertala jer ona, po mom mišljenju, ne zadire dovoljno duboko. Naravno da može da se kaže da za prosječnog njemačkog građana prsluci „šerijatske policije" izgledaju kao karnevalski kostim. Ali ima dijelova stanovništva kod kojih takav nastup može da izvrši snažan društveni pritisak. I kada se neko igra šerijatske-policije – a iz vjerskih diktatura poput Saudijske Arabije znamo šta to znači – onda je to u stanju da uplaši i zastraši ljude. Sada treba ispitati da li je upravo taj efekat postignut.

Pročitajte i: Zašto šerijat može biti dobar za žene?

Deutschland Prozess Scharia-Polizei Landgericht Wuppertal (picture-alliance/dpa/B. Thissen)

Suđenje sedmorici muškarcima u Vupertalu

Šta tačno znači Šerijat?

Šerijat je veoma raznolik. On u suštini opisuje standardnu teoriju islama. To uključuje bezopasne stvari poput vjerskih propisa – što kod nas spada u zaštitu vjerskih sloboda – ali i stvari koje mogu da budu veoma problematične: surovo tjelesno kažnjavanje za određene prekršaje, neravnopravnost prema tradicionalnom islamskom pravu i slično. I ovdje mora da se utvrdi: šta je konkretno mišljeno? Da li je šerijat ovdje etički standard za pristojno ponašanje? Mislim da nije. Umjesto toga on veoma jasno aludira na funkciju vjerske policije, kakva nam je poznata iz Saudijske Arabije, Irana i drugih zemalja, u kojima se ljudi, u ime religije, muče na brutalan način. To su ljudi koji u javnosti žele da demonstriraju moć i koji očigledno uživaju u tome da maltretiraju druge. Od toga se zaista treba odbraniti.

Pročitajte još i: "U Njemačkoj važi šerijatsko pravo“

Da se vratimo na presudu: sudije Saveznog suda pravde su objasnile da je odlučujuće to da li je akcija vodila ka zastrašivanju drugih ljudi. Trebalo bi utvrditi kakav efekat je akcija imala na muslimane. Kako je u jednom sudskom procesu to moguće utvrditi?

Svakako nije jednostavno. Moglo bi recimo da pokuša da se dođe do ljudi koji su bili suočeni sa „šerijatskom policijom". Onda bi kao svjedoci mogli da kažu kako su to doživjeli. To bi vjerovatno bilo najjednostavnije. Moguće da se neki od njih jave. Ali, naravno, moguće je i da se neki boje da daju izjave. U tom slučaju bi mogla da se preduzme jedna apstraktnija provjera. Mogli bi da se uključe i antropolozi, koji bi iznijeli svoje stručno znanje o određenim muslimanskim grupama i procijenili da li je akcija bila toliko žestoka da je za očekivati da su neki ljudi zastrašeni.

U Saveznom sudu pravde je rečeno i da je prvobitna presuda bila protivrječna. Zašto je sud to tako ocijenio?

Sudije nisu uzele u obzir da može da postoji određena grupa ljudi koju ta akcija posebno pogađa. Umesto toga oni su se vrlo uopšteno i paušalno odnosili prema činjenicama. To je u stvari glavna protivrječnost.

Pročitajte još i: Šerijat i Ustav

Prof.Dr.Mathias Rohe (privat)

Prof. dr Matijas Roe: Presuda je dobar signal

Koliko je presuda važna za budućnost?

Mislim da je to dobar signal. Presuda stavlja do znanja da postoje određene grupe ljudi koje su posebno ranjive zbog jednog takvog pritiska. Ne može da se kaže da su svi ljudi koji ovdje žive u istoj situaciji. Takav islamističko-ekstremni pritisak prije svega pogađa muslimane. I zato treba vidjeti kakve konkretne posljedice „šerijatska policija" ima za muslimane. Ukoliko ima negativnih posljedica, to je razlog da se reaguje. U principu, za mene je to pozitivan korak – ka jednakom tretmanu svih ljudi u ovoj zemlji. Svakom je potrebna jednaka zaštita od takvih stvari.

Matijas Roe je stručnjak za pravo i islam. Šef je katedre za građansko pravo, međunarodno privatno i uporedno pravo na Univerzitetu Fridrih Aleksander u Erlangen-Nirnbergu. Od 2006. do 2009. godine bio je član Njemačke islamske konferencije.

 

Preporuka redakcije