1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

„Šengen je najveća tekovina EU“

Evropska unija bez graničnih kontrola? Da li je to uredu s obzirom na ogroman priliv izbjeglica u Evropu? – Jeste, smatra Vihard Vojke, jedan od vodećih politikologa Njemačke u intervjuu za DW.

Šengenski sporazum puni 30 godina. Ali, baš u ovoj, jubilarnoj godini, dogovor o ukidanju graničnih kontrola unutar Evropske unije na meti je žestokih kritika. Milioni izbjeglica su na putu ka Evropi. Vlasti više nemaju potpuni uvid u to ko je, gdje i koju granicu prešao. U srijedu (7.10) se ministri unutrašnjih poslova više zemalja EU sastaju u luksemburškom Eš-Belvalu da bi razgovarali o šansama i izazovima Šengenskog sporazuma. Uoči tog sastanka, DW razgovara sa politikologom Vihardom Vojkeom.

DW: Izbjeglička kriza se pretvorila u važan test za EU. Da li je Šengenski sporazum u svojoj sadašnjoj formi prevaziđen?

Vihard Vojke: Šengenski sporazum više nije „sporazum“ u prvobitnom značenju te riječi, već je od 1999. dio pravnog sistema EU. A, taj sistem polazi od nacionalnog prava. To znači da se njima treba pozabaviti Evropska unija.

Treba li ga reformisati?

To bi bilo teško. Vidjeli smo da on funkcioniše. Donedavno smo imali Savjet EU koji je – protivno volji nekih zemalja – donio većinsku odluku o regulisanju raspodjele izbjeglica putem kvota. Nove zakonske odredbe ne bi ništa donijele.

Wichard Woyke

Woyke smatra da Šengenski sporazum nije ugrožen.

Mađarska, naprimjer, pušta izbjeglice koje nisu registrovane da putuju dalje. Prema Dablinskom sporazumu, ta zemlja bi trebalo da registruje izbjeglice i obradi njihove zahjteve za azilom. Zar to pravilo sada nije mrtvo?

Ono je najvećim dijelom stavljeno van snage. Za to je kriva i Njemačka – koliko god bilo velikodušno to što je pustila da u Njemačku uđu izbjeglice iz Mađarske. To je dovelo do situacije u kojoj izbjeglice nisu mogle da se registruju u prvoj zemlji EU na čije tlo su stupile. No, to je zakon velikih brojeva. Sada je pitanje da li je Dablinski sporazum primjenjiv na ovako veliki broj izbjeglica – a ja sumnjam da je tako.

Da li će Šengen postati opasnost za EU zbog velikog broja izbjeglica koje se slobodno kreću Evropom?

Ne, mislim da neće. Naprotiv: ono što znači Šengen – a to je sloboda putovanja – je velika prednost. Prelaze se granice bez kontrole, od Malage pa sve do Sjevernog rta. Šengen je najveća tekovina Evrope i to tako vide i društva zemalja koje su 2004. i kasnije ušle u EU. Čini se sve da se ta tekovina i održi. Smatram da je nemoguće da se EU pocijepa na tom pitanju.

Pomenuli ste „velikodušnost“ njemačke vlade. Kakve rizike ona krije?

Jedan rizik je u tome da taj gest i druge izbjeglice shvate kao znak da treba da dođu u Njemačku. Naše azilno pravo ne predviđa neograničen priliv izbjeglica. Postoji gornja granica – doduše, ne u teoriji, već u praksi. I, kao što rekoh, postoji i opasnost da se Dablinski sporazum djelimično stavi van snage. Nijemci nisu pokazali vjernost tom ugovoru.

Vihard Vojke je politikolog i bivši profesor evropske politike na Univerzitetu u Minsteru. Važi kao jedan od najznačajnijih njemačkih stručnjaka za međunarodnu politiku.

Preporuka redakcije