1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Šengen ili bodljikava žica?

Politika Višegradske grupe je politika podizanja ograda, smatraju u Briselu. Bugarska i Rumunija vode politiku koja je negdje između Višegradske grupe i onoga što traži Njemačka.

Četiri zemlje Višegradske grupe: Poljska, Slovačka, Češka i Mađarska, trenutno su najžešći kritičari politike prema izbjeglicama koju njemačka kancelarka Angela Merkel dosljedno sprovodi u Evropskoj uniji. One i dalje odbacuju uvođenje ključa za raspodjelu izbjeglica po evropskim zemljama i prijete da će hermetički zatvoriti svoje granice ogradama od bodljikave žice. Pri tome bi mogle da im pomognu i Bugarska i Makedonija, koje su izrazile spremnost da na svojim granicama sa Grčkom podignu ograde, ukoliko Atina ne uspije da se izbori sa izbjegličkom krizom.

Sada je lako predvidjeti efekat padanja domina. Ne samo što bi Grčka bila „izopštena“ iz šengenskog prostora, već bi i čitav Šengenski sporazum postao bezvrijedan. Za tri najmlađe članice EU iz Srednje i Istočne Evrope, Hrvatsku, Bugarsku i Rumuniju, to, čisto tehnički gledano, ne bi bila katastrofa, jer one ni ne pripadaju „šengenskom klubu“. Doduše, Bugarska i Rumunija još od 2011. ispunjavaju tehničke preduslove za pristup, ali zbog nedovoljnih reformi pravosuđa i slabe borbe protiv korupcije, dosad nisu primljene.

Spremni za zatvaranje granica

Infografik Balkanroute und Grenzkontrollen im Schengen-Raum Serbisch

Hrvatska je prošlog ljeta podnijela zahtjev za prijemom u šengenski prostor. U Briselu je rečeno da Zagreb sa tim može računati najranije 2017. U samoj Hrvatskoj se o tome ne diskutuje previše. Mnogo važnija tema je politika „bodljikave žice“ koju vode susjedne zemlje. „Ukoliko Slovenija i Austrija zatvore svoje granice, i mi ćemo to učiniti“, rekao je još u januaru predsjednik HDZ Tomislav Karamarko. On je dodao da će morati da primijeni iste metode kao i pomenute države. Ali, naglasio je i da će „se o tome razgovarati sa partnerima u EU“. Hrvatska ne želi da postane „slijepo crijevo Evrope“.

U Bugarskoj i Rumuniji diskusija o Šengenu ima sve važniju ulogu. Većina ljudi u tim zemljama se osjećaju kao EU-građani drugog reda. No, upravo bog tog statusa, Rumunija je pošteđena izbjegličke krize, piše Silviu Mihai u najnovijoj studiji fondacije Fridrih Ebert. Ta zemlja nije omiljena među potražiocima azila, jer rumunska dozvola boravka u pravilu ne važi i za šengenske zemlje.

Sličnu neatraktivnost za izbjeglice ima i Bugarska. No, za razliku od Rumunije, ona je jedna od tranzitnih zemalja na takozvanoj Balkanskoj ruti. Još 2014. Bugarska je podigla ogradu na dijelu granice sa Turskom, a sada bi, prema volji zemalja Višegradske grupe, mogla da uslijedi i druga ograda – na granici sa Grčkom. Bugarska bi za to trebalo da dobije pomoć u novcu i ljudstvu.

Šengen – na kašičicu

Rumunija i Bugarska se nadaju da će svojim pozicijama u izbjegličkoj krizi uspjeti da izvuku neku korist za sebe. Obje zemlje se od pristupa EU 2007. nalaze pod nadzorom Brisela na planu pravosuđa i borbe protiv korupcije. Pred samit EU koji se održava 18.2. šef Evropske komisije Žan-Klod Junker je obećao rumunskom premijeru Dačijanu Čološu da će taj kontrolni mehanizam biti ukinut najkasnije 2019. Bugarska i Rumunija se, naravno, nadaju da će se to desiti i ranije, i tu temu vide kao monetu u pregovorima povodom aktuelne debate o izbjeglicama.

Izbjeglice na granici između Mađarske i Srbije u augustu 2015. godine

Izbjeglice na granici između Mađarske i Srbije u augustu 2015. godine

Isto tako će biti riječi i o „šengenskom dosijeu“ – govori se da bi u Šengenski sporazum mogli da budu uključeni bugarski i rumunski aerodromi i luke, a granice na kopnu bi mogle biti uključene nešto kasnije. Na donošenje odgovarajućih odluka bi moglo da utiče i dalje ponašanje dvije zemlje oko izbjeglica. Bugarska traži podršku zemalja Višegradske grupe i nekritički dijeli njihovu politiku. A Rumunija odbija „politiku bodljikave žice“, ali ne želi ni da bezuslovno prihvati uvođenje ključa za raspodjelu izbjeglica koji predlaže njemačka kancelarka.

Protiv „politike novih ograda“

Kancelarka će na samitu morati da traži rješenje metodom štapa i šargarepe. U Briselu se sve češće može čuti i zamjerka da mnoge istočnoevropske zemlje spadaju u najveće primaoce finansijske pomoći EU. A sada upravo te zemlje odbijaju da prime izbjeglice. No, prijetnje sankcijama će sigurno biti pogrešan put, kaže za DW socijaldemokratski poslanik Bundestaga Ditmar Nitan.

„Ako tražimo solidarno rješenje problema izbjeglica, ne možemo prijetiti strahovima“, dodao je ovaj član njemačkog parlamentarnog Odbora za Evropu i spoljne poslove. „Podizanje novih ograda, kao što je trenutno slučaj u nekim evropskim zemljama, nije pravi put“, kaže Nitan, koji smatra da sada treba naći snažno, zajedničko rješenje bez egoizma.

Preporuka redakcije