1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Šengen bez Grčke?

I nakon savjetovanja 28 ministara unutrašnjih poslova EU, evropsko rješenje izbjegličke krize je i dalje na dugom štapu. Umjesto toga ministri su krenuli u novi spor s Grčkom.

Više puta dogovorena raspodjela 160.000 izbjeglica iz Grčke i Italije u zemlje EU nije se pomjerila s mjesta. "Pojedine države uopšte nisu prepoznale ozbiljnost situacije", rekao je njemački ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer (Thomas de Mazière) nakon savjetovanja sa svojim evropskim kolegama u Amsterdamu. Ni na ovom sastanku 28 ministara EU očigledno nije bilo pomaka.

Evropski komesar zadužen za izbjeglička pitanja, Dimitris Avaramopulos ponovo je apelovao na zemlje članice EU da se drže sopstvenih sporazuma. Tako da i dalje Njemačka ostaje jedina zemlja u EU koja prima izbjeglice u velikom broju. Austrija će najkasnije sljedećeg ljeta da prestane da prima izbjegle, kada dostigne 'gornju granicu'.

"Gornja granica ostaje", još jednom je u Amsterdamu time zaprijetila austrijska ministarka Johana Mikl-Lajtner (Johanna Mikl-Leitner). Njemačka, kao i još četiri druge zemlje, želi da i dalje kontroliše svoje granice, bez obzira što je tako Šengenski sporazum, koji predviđa slobodan prelazak granica, sve više pod pritisikom. Kontrole se mogu produžiti i pooštriti do dvije godine.

Zaštita granica EU

Thomas de Maiziere auf der Tagung der EU-Innenminister in Amsterdam über den Grenzschutz in der Flüchtlingskrise

Tomas de Mezijer

Njemački ministar unutrašnjih poslova, De Mezijer kao napredak vidi spremnost velike većine država EU da se radi na zajedničkom obezbjeđivanju kontrola granica EU i uspostavljanju zaštite obala. Tako bi se, čak i protiv volje jedne od članica, u slučaju nužde štitile spoljne granice EU. U principu su se u Amsterdamu s tim složili iako mnoga detaljna pitanja još treba da se razjasne.

Iz poljske i rumunske delegacije se moglo čuti kako se ne želi dati suverenitet jednoj novoj službi za zaštitu granica EU. Holandsko presjedavanje EU je uzelo na sebe da do juna završi sporazumni prijedlog zakona.

No, u svakom slučaju dok se ne uspostavi zaštita obala i obezbijedi potrebni personal, mogle bi proći godine. Tako da to nije nikakvo olakšanje za aktuelnu izbjegličku krizu.

Griechenland Flüchtlingsboot Rettungsaktion

Spasavanje izbjeglica u vodama Grčke

Pritisak na Grčku

Mnoge zemlje članice, prije svih Austrija, predbacuju Grčkoj da ne štiti dovoljno svoju granicu prema Turskoj. Jer, preko Sredozemnog mora dolazi najveći broj izbjeglica iz Sirije, Iraka i Avganistana u EU. A ljudi umiru skoro svakodnevno pokušavajući da se prebace morskim putevima. Prema podacima humanitarnih organizacija situacija se na grčkim ostrvima nije popravila.

Zbog toga bi ministri unutrašnjih poslova EU željeli da Evropska komisija provjeri da li je Grčka sposobna da zaštiti svoje granice prema šengenskim pravilima. Ukoliko se uspostavi da to nije slučaj, Grčka bi u maju 2016. mogla da prema Paragrafu 26 Šengenskog sporazuma o kontroli granica bude i isključena iz šengenskog prostora.

"Spoljne granice EU će se od Grčke povlačiti ka unutrašnjosti Evrope", kaže austrijska ministarka Johana Mikl-Lajtern. Na ovaj enormni politički pritisak reagovao je grčki ministar za migracije, Janis Muzalas predbacujući Evropskoj uniji da ne želi da pomogne dovoljno Grčkoj. Jer, umjesto 15 Fronteksovih (EU služba za zaštitu spoljnih granica prim. red.) brodova potrebno ih je 100 u Egeju. Grčka takođe optužuje EU da se nepotrebno igra s prebacivanjem krivice. Jer, Grčka bi na kraju morala da spasava izbjeglice onako kako je to predviđeno međunarodnim pravom, kazao je Muzalas. Uprkos tome, stoji pitanje zašto registracioni centri u Grčkoj još uvijek ne funkcionišu i zašto su samo neki od 30.000 dogovorenih prijemnih centara zaista i uspostavljeni.

Portest von Amnesty International in Amsterdam gegen die EU Flüchtlingspolitik

Amnesti internešenal - Protest s lutkama pred Vodenim zamkom u Amsterdamu

Njemački ministar Tomas de Mezijer je još jednom upozorio u Amsterdamu da vrijeme ističe. Jer, broj novopridošlih izbjeglica mora da "osjetno i održivo" počne da opada i to u narednih nekoliko sedmica.

Evropska komisija će u martu predložiti nove prijedloge dablinskih pravila u kojima će jasno stajati koja zemlja je odgovorna za postupanje u slučajevima dodjeljivanja azila. Pravila ustanovljena važećim Dablinskim sporazumom više ne funkcionišu. Prema njemu bi trebalo da zemlje u koje izbjeglice prvo dođu, Grčka i Italija obrađuju zahtjeve za azil.

Nakon žestoke diskusije u vezi sa izbjegličkom politikom, koja nije dovela do neposrednog rješenja, jedno je, prema riječima njemačkog ministra Tomasa de Mezijera, jasno: "Mnogi ministri su se nakon ovog sastanka barem zamislili". Ministri unutrašnjih poslova EU se sada, pod holandskim predsjedavanjem sastaju svake četiri sedmice, kako bi se izborili sa izbjegličkom krizom.

Preporuka redakcije