1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Šarmiranje Evrope

Srbija je nakon izručenja Ratka Mladića poboljšala svoje šanse za integraciju u EU. Boris Tadić je tokom boravka u Berlinu zatražio da se ostvari obećanje o evropskoj perspektivi Balkana, dato još u Solunu 2003. godine.

Tadić je u Berlinu govorio o pomirenju na Balkanu

Tadić je u Berlinu govorio o pomirenju na Balkanu

Nije slučajnost to što je predsjednik Srbije Boris Tadić upravo u zgradi Fondacije Friedrich Ebert iznio svoje viđenje suživota na Balkanu. Više puta je naglasio da osjeća da je tu "među prijateljima" i tako stavio do znanja da cijeni angažman ove fondacije iz doba kada je još uvijek bio u opoziciji.

Predsjednik Srbije incirao je niz susreta na regionalnoj razini

Predsjednik Srbije incirao je niz susreta na regionalnoj razini

U njegovom predavanju se poput crvene niti od početka do kraja provlačila ideja o pomirenju među bivšim zaraćenim stranama na Balkanu. Istaknuo je da je Srbija izručenjem Ratka Mladića tome dala bitan doprinos.

U proteklim godinama Tadić je više puta slao poruke pomirenja susjednim državama. U martu 2010. u Skupštini Srbije inicirao je deklaraciju kojom su osuđeni zločini u Srebrenici. Sada očekuje da i druge strane u ratovima izruče osobe koje su optužene za ratne zločine. "Niko ne smije biti iznad prava i svi zločinci moraju biti izručeni", naglasio je. On je dodao kako od Vijeća sigurnosti UN-a očekuje da pokrene nezavisnu istragu na Kosovu. Povod je izvještaj Vijeća Evrope o navodnoj trgovini organima ubijenih na Kosovu.

Izručenje Mladića nije bilo "politička računica"

Odavanje pošte ubijenima u Ovčari

Odavanje pošte ubijenima u Ovčari

Odlučno je poricao tvrdnje kako je izručenje Ratka Mladića Haškom tribunalu bilo iz političkih razloga, kako bi se ubrzao put Srbije ka EU. Srbija je održala svoju riječ, a sada je na EU na redu da održi svoju i omogući realnu perspektivu integracije u ovu organizaciju, navodi Tadić.

Pri tome je stavio do znanja da ne očekuje da Srbija dobije poseban tretman. EU bi morala odati priznanje naporima Srbije u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, te zbog provedenih privrednih i političkih reformi. Upozorio je kako bi u slučaju zastoja integrativnih procesa na Zapadnom Balkanu, tom regionu prijetilo izbijanje novih napetosti.

Granice ne smiju da se mijenjaju

Srbije se ne miri s proglašenjem nezavisnog Kosova

Srbije se ne miri s proglašenjem nezavisnog Kosova

Tadić je podvukao kako je Srbija ključna zemlja regiona i da ona stabilizuje prilike u susjednim državama. Osvrćući se na ideje o otcjepljenju Republike Srpske od BiH naglasio je kako je Beograd protiv promjene postojećih granica i za očuvanje jedinstvene BiH. Za njega ne dolazi u obzir ni stvaranje Velike Albanije, niti stvaranje Velike Srbije.

Odlučno je odbacio mogućnost priznanja Kosova, ali je ukazao na to da se vodi dijalog sa Prištinom. Njegov stav je da se mora doći do trajnog rješenja koje bi zadovoljilo obje strane. Primjer za to nalazi i u ugovoru između nekadašnje Savezne Republike Njemačke i Njemačke Demokratske Republike iz 1972. Ovaj ugovor je omogućio da obje ove države postanu punopravne članice UN-a.

Tadić je optimista. Nakon što je ulazak Hrvatske u EU praktično gotova stvar, Srbija neće morati dugo da čeka. On vjeruje kako će potrajati još pet godina dok i ova zemlja ne postane punopravna članica. Njemačka će, nada se Boris Tadić, pomoći Srbiji na tom putu.

Autorica: Verica Spasovska

Odg. ur.: Zorica Ilić