1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Šarena religijska slika Njemačke

U Njemačkoj su religijske slobode zajamčene. Većina Nijemaca se izjašnjava kao kršćani. Ali broj onih, koji ne žele više biti vjernici ili vjeruju u ono što oni smatraju vrijednim, sve više raste.

Na pitanje, u što ljudi u Njemačkoj vjeruju, ne može se tako lako i brzo odgovoriti. Ali se može odgovoriti na pitanje o religijskoj pripadnosti. Za to je potreban tek jedan uvid u službene statistike, prema kojima se može kazati da se Njemačka još uvijek može nazvati kršćanskom zemljom. Međutim, veliki broj ljudi koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici nijedne religije, a i ateista, ukazuje na promjene. Nedavno su religijski sociolozi istočnu Njemačku označili kao regiju koja je u najvećoj mjeri "bezreligiozna" na svijetu.

Kršćanski okcident u preobratu

Ne samo konstantno rastući broj agnostika, koji ne negiraju, a niti potvrđuju postojanje Boga, kao i ateista, koji smatraju da ne postoji neko više biće, upućuje na proces promjena. Tako je kratko prije Božića 2011. u jednoj reprezentativnoj anketi još 63 posto ispitanika kazalo da vjeruje u Boga, dok je 59 posto vjeruje da je Isus Krist Božji sin. Prema toj anketi Instituta za istraživanja javnog mnijenja TNS-Emnid, međutim, većina više nije uvjerenja da postoji život nakon smrti (48 posto još vjeruje u to). Još 29 posto stanovništva vjeruje u to da postoji Sudnji dan.

I pri vršenju vjerničke dužnosti se štošta promijenilo. Tako još samo manjina članova Crkve sudjeluje u aktivnostima njihove župe. Kod protestanata tek 3,6 posto (860.000) redovito posjećuje mise, dok je nešto bolja situacija kod katolika, kojih oko 13 posto (3,1 milijun) redovito ide u crkvu. Za usporedbu: 1950. godine je još više od polovica katolika redovito nazočilo misi.

Djevojke za vrijeme molitve s prekštenim rukama

Sve je manje onih koji svakodnevno mole - za jelom ili drugom prilikom

Osim toga, kako su također pokazale ankete, svakodnevno prakticiranje vjere također slabi. Tako je primjerice sve manje popularna molitva za stolom pred jelo. Dok je sredinom 1960-ih još svaki treći kršćanin u Njemačkoj Bogu zahvaljivao za "kruh svagdašnji", u prosincu protekle godine je to činilo još samo šest posto. Osim toga, polovica Nijemaca nikad ne čita Sveto pismo. Konzekventna posljedica toga je i istupanje iz institucija Crkve. Više od 300.000 građana svake godine službeno istupa iz Crkve.

Njemačka, ipak, iznenađujuće religiozna

No, rezultati jednog religijskog monitora, istraživanja koje je provela zaklada Bertelsmann u 21 zemlji svijeta je bila pomalo iznenađujuća za Njemačku, obzirom na rastući broj onih koji napuštaju Crkvu.

Dr. Kai Unzicker

Dr. Kai Unzicker

"Kad se uzme u obzir cjelokupno stanovništvo u Njemačkoj, onda je oko 18 posto ljudi u najvećoj mjeri religiozno. 52 posto se smatra kao religiozno. Gotovo svaki treći (28 posto) se ne smatra religioznim ili ateistom", kaže Kai Unzicker, projektni menadžer religijskog monitora. Udio onih koji su u najvećoj mjeri religiozni je iznenadio isto koliko i ukupni broj onih koji se smatraju religioznima.

Ovaj sociolog i pedagog zaključuje da "religioznost postaje individualnija i ujedno raznovrsnija. Unutar samog okvira jedne te iste konfesije se vjera sve jače doživljava individualno." To znači da vjernici "posuđuju" uvjerenja iz drugih religija, stoje katkad i pod utjecajem ezoterije ili drugih spiritualnih praktika poput meditacije, dodaje Unzicker.

To je trend kojega potvrđuje i novinar Matthias Drobinski, u listu Süddeutsche Zeitung zadužen za pitanja religije. Drobinski u svojoj knjizi "Vjernička republika Njemačka. Putovanje kroz jednu religioznu zemlju", koju je napisao zajedno s kolegicom Claudiom Keller iz Tagesspiegela, predstavlja ljude iz različitih religija, vjera i (religijskih) uvjerenja, ljude koji žive svoju vjeru i obilježavaju je.

Anđeo čuvar

U anđela čuvara mnogi vjeruju - bez obzira bili kršćani ili pripadnici neke druge vjere ili religije

Među njima je i jedna gatara, koja kao protestantica, redovito posjećuje misu u evangelističkoj crkvi. "Ona Mariju, Majku Božju, smatra krasnom. Tu je odjednom veoma katolički usmjerena. Ali ona vjeruje i u svoje karte i sudbinu jer ljudima gata u budućnost. I to je ono što mislim da postaje sve češće: da ljudi na osnovu koje god kršćanske pozadine sami sebi stvaraju svoju religiju", pojašnjava Drobinski. To je, međutim, trend koji se crkvama iz raznoraznih razloga zasigurno ne sviđa - a ponajviše iz teoloških razloga.

Crkva neće propasti

Matthias Drobinski

Matthias Drobinski

No, Drobinski ne vjeruje da će zbog takvog razvoja propasti crkve, već da će "u nedogledno vrijeme ostati najveće religijske skupine, ali s dramatično manje članova nego sada. Istovremeno će doći do drugih kretanja." Time ovaj novinar misli primjerice na ljude koji jasno kažu da, ako se Crkva ne pokaže spremnom na reforme, onda će se kršćanstvo morati upražnjavati izvan te institucije i u novim oblicima.

Kai Unzicker za Njemačku prognozira da će religioznost i dalje biti prisutna, ali tako što će biti dosta slabije institucionalno vezana. Jer, religioznost, kaže on, nije ni u ostatku svijeta nikad nestala. Ono što barem evangelističkoj Crkvi u Njemačkoj može uliti nade je razvoj na polju dobrovoljnog angažmana. Tako je brojka dobrovoljaca, odnosno građana koji se bez naplate angažiraju karitativno, u razdoblju između 1999. i 2009. porasla za gotovo polovicu na 2,1 milijun.

Autori: Klaus Krämer / Marina Martinović

Odg. ured.: Senad Tanović