1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Šantić: "Nema prave budućnosti do zajedničke"

Kada je prije 86 godina umro Aleksa Šantić s munara mostarskih džamija oglasili su se mujezini a sa katoličkih i pravoslavnih crkava zvona. Aleksa Šantić bio je mnogo više od pjesnika, koji je napisao "Eminu".

default

Aleksa Šantić: Njegove misli i poruke aktuelnije nego ikada

Programom u organizaciji Društva umjetnika Mostar, Srpske pravoslavne crkvene opšine Mostar, World Music Centra Mostar i Srpskog pjevačkog i kulturno- umjetničkog društva Gusle Mostar u Mostaru je upriličeno obilježavanje 86 godina od smrti čuvenog mostarskog pjesnika Alekse Šantića.

Aleksa Šantić je rođen 27. maja 1868. godine, a umro 2. februara 1924. godine. To je jedan od najpoznatijih predstavnika novije lirike u Bosni i Hercegovini. Najveći dio svog života je proveo u rodnom Mostaru. Bio je jedan od osnivača kulturnog lista “Zora” i predsjednik Srpskog pjevačkog društva “Gusle” u Mostaru. Tu je upoznao i družio se sa poznatim pjesnicima tog doba: Svetozarom Ćorovićem, Jovanom Dučićem, Osmanom Đikićem i drugima. Svoju najveću pjesničku zrelost Šantić dostiže između 1905. i 1910. godine kada su i nastale njegove najljepše pjesme. To je vrijeme burnih društvenih promjena u Bosni i Hercegovini, u kojima Šantić aktivno učestvuje.

Blumen auf dem Denkmal von Aleksa Santic

Svježe cvijeće položeno na spomenik Aleksi Šantiću

Aleksa Šantić je bio mnogo više od pjesnika koji je napisao "Eminu". Bio je, prije svega, Mostarac koji je volio svoj grad i kojeg je grad svim srcem prihvatio. Za takve vrijednosti u Mostaru, čini se, danas više nema mjesta, jer kako objasniti da je Gimnazija "Aleksa Šantić", i dalje samo Gimnazija Mostar, dok je poznata Šantićeva ulica postala i ostala Ulica Mile Budaka (jedan od osnivača ustaškog pokreta i ministar u Vladi NDH). Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić na pitanje zašto službeni Mostar istjeruje Šantića iz ovog grada odgovara: „Postavili ste meni pitanje, a vi znate da su sve te stvari u nadležnosti Gradskog vijeća. Kad se dobije potrebna većina u Gradskom vijeću da se to može urediti, onda će to i biti tako.“

Ne dozvolimo da Šantić padne u zaborav

Ipak, postoje i oni koji ne dozvoljavaju da Šantićevo ime padne u zaborav. I ovaj put na godišnjicu smrti Alekse Šantića organizovan je prigodan program. Čitala se poezija, položeni su vijenci, upriličene izložbe…Alma Fazil Obad – savjetnica za kulturu u Gradskoj upravi Mostara kaže kako se sjeća da joj je otac, koji je kao dječak prisustvovao Šantićevoj sahrani, pričao da su se u trenutku sahrane s munara mostarskih džamija oglasili mujezini a sa katoličkih i pravoslavnih crkava zvona. „To dovoljno govori o univerzalnoj vrijednosti Alekse Šantića, a danas se u Mostaru zna reći i zapitati – Gdje je otišla Aleksina duša? U raj ili dženet?“ – kaže Fazil Obad.

Alma Fazil Obad - Kulturreferentin Stadt Mostar

Savjetnica za kulturu u Gradskoj upravi Mostara Alma Fazil Obad

Prema riječima potpredsjednice Federacije BiH Spomenke Mićić, koja je takođe bila prisutna obilježavanju godišnjice Šantićeve smrti, krajnje je vrijeme da prestanu predrasude među ljudima, jer pogled u budućnost govori da nema prave budućnosti bez zajedničke. “Poruka koja sigurno odzvanja u Šantićevom vremenu, kao i u Ćorovićevom, i niz drugih govori, da ne možemo drukčije nego zajedno”, kazala je Mićić, naglasivši da tek u trenutku kada shvatimo da samo zajednička energija može stvoriti novu sinergiju, život u BiH će biti bolji. „Ovo treba da bude i opomena, ali i nada za sve one Bosance i Hercegovce koji vjeruju u BiH i suživot u BiH, za sve one koji smatraju da moramo da se sjećamo i da odamo priznanje onima koji su i u mnogo težim vremenima ostavili jedan takav kapital poruka koje treba da nas hrabre. Sve dok se sjećamo onih koji su ostavili trag i odajemo im priznanje dajemo nadu i sebi i onima koji dolaze poslije nas", kazala je potpredsjednica Mičić.


Aleksi u čast

Aleksandra Savić, direktorica World Music Centra Mostar i osnivač Cluba Aleksa, kazala je kako ispred World Music Centra od samog osnivanja Cluba Aleksa postoji ogromna odgovornost u kojoj dominira dosljednost i ljubav prema duhu pjesnika i čovjeka Alekse Šantića. “Neizmjerno mi je drago da su se uspjeli okupiti ljudi i društva koja osjećaju istu odgovornost prema liku i djelu ovog mostarskog velikana", izjavila je Savićeva. "Šantić je bio simbol čitavog niza vrijednosti koje i danas, možda više nego ikada, treba njegovati. Tako se i rodila ideja o mjestu u kojem će se okupljati Mostarci i dobronamjernici i njegovati urbanu tradiciju uz razumijevanje i prihvatanje različitosti kao velikog duhovnog bogatstva, u istinskoj želji za suživotom u Mostaru. Konceptom multikulturalnog i multietničkog sadržaja svakako smo opravdali ime Cluba Aleksa i na 86-tu godišnjicu smrti svi zajedno osvježili smo sjećanje na dragog pjesnika", izjavila je Aleksandra Savić idejni tvorac Cluba Aleksa.


Ostajte ovdje…

An dem Grab vom Aleksa Santic Flash-Galerie

Mostarci na grobu Alekse Šantića


Šantićev kip ponovo se nalazi u parku u mostarskom naselju Luka, što je znak bolje gradske klime. Šantić je i životom i poezijom srastao sa Mostarom, postao i ostao njegova važna duhovna karika. U čast ovog poete ponovo se održavaju "Šantićeve večeri poezije", na kojima učestvuju i pjesnici iz okruženja. Pamtimo ga kao pjesnika ljubavnih zanosa i rodoljubivih osjećanja. Pisao je i o sjeti nepovratne mladosti. Njegovo bilo ne prestaje da kuca. Ono je inspiracija za toliko željenu toleranciju i bliskost.

Još uvijek je veliki broj Mostaraca van svog grada, sanjaju o Mostaru kao lijeku duše. „Oni koji su se adaptirali na stranu sredinu, tamo će i ostati, u Evropi i drugim djelovima svijeta. Pa i takvima nedostaje puls nekadašnje mostarske intime, koja je ljepša od svakog drugog blaga. Nigdje nemaš tako dobre raje kao u ovom gradu, i nigdje nema takvog sunca kao što je mostarsko" kaže Mostarac Tasko Zurovac i završava Aleksinim stihovima - "Ostajte ovdje, sunce tuđeg neba neće vas grijat, kao što ovo grije".

Autor: Sanel Kajan, Mostar

Odg. urednik: Jasmina Rose