1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Đukanović: Poziv NATO – kruna reformi

Šta za Crnu Goru predstavlja poziv NATO-a, kakvu je ponudu vlast u Podgorici uputila opoziciji i kako se ta zemlja priprema za eventualnu promjenu izbjegličke rute? O tome za DW govori premijer Crne Gore Milo Đukanović.

DW: Šta ima novo u kontekstu poziva koji je NATO uputio Crnoj Gori?

Milo Đukanović: Crna Gora je dobila poziv krajem prošle godine. To je ne samo najvažnije ostvarenje 2015, već i kruna naših reformskih napora – od proglašenje nezavisnosti, do danas. Za Crnu Goru to vidimo kao istorijsku prekretnicu, u smislu odluke o pripadnosti jednom novom sistemu vrijednosti – sistemu vrijednosti evroatlantske zajednice. Takođe, mislimo da je to važan zamah daljem unapređenju stabilnosti i razvoja regiona Zapadnog Balkana. Kao što znate, od 2008. godine, kada su Hrvatska i Albanija ušle u NATO, nije bilo prijema novih članica. Nažalost, u tih osam godina imamo i evropsku ekonomsku krizu. To je na neki način vrijeme u kojem se zamagljivala jasna, evropska perspektiva balkanskih zemalja. Naravno, tu okolnost su koristili protivnici NATO i Evropske unije. Oni su pokušavali da u zapadnobalkanskim zemljama ožive neke iluzije o mogućim alternativama evropskoj i evroatlantskoj integraciji. Zato mi mislimo da je poziv Crnoj Gori i naš dobar napredak na putu evropskih integracija, ohrabrenje za sve na Zapadnom Balkanu.

Naravno, protivnika NATO ima i u Crnoj Gori, kao i van nje. Recite nam nešto više o protivnicima u zemlji, o uticaju opozicije. Kako namjeravate da prevaziđete te otpore?

U pravu ste, crnogorsko društvo jeste društvo koje je politički podijeljeno. Kao što se sjećate, tako je bilo i na referendumu o obnovi nezavisnosti 2006. Rekao bih da je najveći dio onih koji su tada bili protiv Crne Gore, danas protiv Crne Gore u NATO. To samo potvrđuje da smo mi ustanovili vrlo autentičnu liniju podjele u crnogorskom društvu. Mi smo prije referenduma govorili da želimo nezavisnost da bi išli putem usvajanja vrijednosti Evrope i evroatlantske zajednice. Naši konkurenti su nam nudili da se zadržimo na balkanskim bespućima. Iskreno, nadao sam se da ćemo uspjeti da veći dio njih prevedemo sa njihove obale na naš kolosjek, ali, kao što znate, godine krize nisu najpodobnije za tu vrstu emancipatorskog poduhvata. Ipak, to se malo promijenilo i ja mislim da je danas proevropski pokret u Crnoj Gori jači nego što je bio pokret za nezavisnost 2006. Pri tom ne bih nipošto oponirao Vašoj osnovnoj tezi da imamo i dalje političke protivnike koji su i protiv nezavisnosti i protiv NATO.

Protesti u Podgorici protiv ulaska Crne Gore u NATO

Protesti u Podgorici protiv ulaska Crne Gore u NATO

Nedavno se u Podgorici glasalo o povjerenju Vladi. Kasnije ste dali konkretan prijedlog svojim političkim oponentima. Šta se konkretno desilo?

Nakon što smo dobili pozivnicu za NATO, predložio sam da idemo na izbore, ali opozicija je kazala da nije spremna za izbore. Oni su izašli sa uobičajenim tezama kojima su pokušali da ospore legitimitet vlade. Ja sam kazao: „U redu, ako ne želite izbore, čekaćemo da se saglasimo oko nekog budućeg termina. Ali, u međuvremenu, na moju inicijativu, provjerićemo tačnost Vaše teze da je ova vlada bez legitimiteta.“ Rasprava u parlamentu trajala je tri dana i na kraju je vlada dobila povjerenje većine. Finale te rasprave je zapravo bila moja ponuda opoziciji. Kazao sam im sljedeće: „Ne slažem se s Vašim ocjenama da su dosadašnji izborni procesi u Crnoj Gori bili neregularni. Sve dosadašnje izbore pratio je OEBS i Savjet Evrope i dali su pozitivne recenzije. Ali ja respektujem da Vi, kao naši konkurenti, sumnjate u regularnost izbora. Hajde da otklonimo tu sumnju. Dakle, izvolite, uđite u Vladu – ne zato što me neko na to prisiljava, niti Vam to nudim simbolički. Nudim Vam mjesto potpredsjednika Vlade, ministra finansija, ministra unutrašnjih poslova, ministra poljoprivrede i ministra socijalnog staranja. Zašto baš ti resori? Zato što su tu ključni resursi za koje Vi sumnjate da se zloupotrebljavaju u izborne svrhe. Dakle, htio bih da uđete u Vladu, da odagnate svoje sumnje, da pomognemo sljedećoj vladi da, kada se sastavi nakon izbora, funkcioniše s punim povjerenjem i bez osporavanja iz bilo kojeg dijela parlamentarne scene.“ Sada traju pregovori. Mislim da je opozicija bila zatečena tom ponudom i oni još uvijek razmišljaju da li će je prihvatiti ili neće.

Kada je riječ o Crnoj Gori, ima mjesta i za kritike – po pitanjima vladavine prava, korupcije i mnogim drugim reformama. To vjerovatno čujete i u razgovorima sa međunarodnim partnerima. Šta Vi zapravo želite konkretno da uradite i gdje su Vaša težišta da biste pritisak tih kritika malo smanjili. Ministar spoljnih poslova Austrije Sebastijan Kurc je, recimo, jedan od onih koji to relativno često pominje.

U Crnoj Gori, naravno, ima svih problema koje možete vidjeti u društvima na sličnom nivou razvijenosti, posebno u balkanskim društvima. Međutim, složio bih se i sa Vama. Percepcija je da su u Crnoj Gori ti problemi veći nego u nekim drugim društvima. Otkuda taj dodatak u odnosu između realnog i konkretnog? Kompletnu takvu sliku stvarala je Miloševićeva politička struktura u vremenu našeg sukoba. Tim političkim repertoarom se i tada i danas služila današnja opozicija koja je ostala dosljedna Miloševiću i njegovim idejama do današnjeg dana. Šta mi radimo da to promijenimo? Vrlo transparentno radimo na ostvarivanju svojih ciljeva. Otvorili smo 22 pregovaračka poglavlja sa EU i vrlo dobro napredujemo. Dobili smo pozivnicu za NATO. Ja ne mislim da bi nas Evropa pustila tako duboko u pregovarački proces, niti bi nas NATO pozvao, da smo mi onakvi kakvim nas je slikao Milošević. Napokon, i ovaj pozivi opoziciji – da li mislite da bi takav poziv opoziciji uputio neko ko ima razloga nešto da sakrije, neke svoje sumnjive radnje? Ja mislim da ne bi.

Velika tema na Balkanu je pitanje izbjeglica. Crna Gora, Albanija i Kosovo za sada su još uvijek pošteđeni toga. Kako se Crna Gora priprema za eventualnu promjenu glavnog toka izbjegličke rute?

Pažljivo pratimo sve što se događa. U dispoziciji je odgovornog kandidata za članstvo u Evropskoj uniji da dijeli sve ono što su napori EU u saniranju jednog teškog problema. Potpuno smo mobilisali sve strukture domaće politike da budemo spremni za eventualnu promjenu rute. I naravno da ćemo u potpunosti slijediti ono što će biti politika zemalja-članica EU i zemalja iz našeg regiona.