1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Đukanović ponovo u Srbiji

Od kako je Crna Gora proglasila nezavisnost, a zatim 2008. godine priznala Kosovo, odnosi sa Srbijom su krajnje zahladnjeli. To je izazvalo burne reakcije u Beogradu, koji je sve te poteze video kao izdaju Srbije.

„Posjeta Đukanovića je važna i simbolički, ali je i prilika da se napravi inventar preostalih otvorenih pitanja“, kaže za DW Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam. „Treba označiti oblike saradnje koje treba unaprjeđivati, kako bi odnosi došli na onaj nivo koji je neophodan za dvije tako bliske države.“ Predsjednik Foruma za etničke odnose Dušan Janjić ističe da je otopljavanje odnosa započelo nakon odlaska Borisa Tadića sa vlasti. Suzdržanu distancu, koju je promovisao Tadić, zamjenili su pokušaji novih vlasti da unaprijede odnose: „Tadić je održavao veze sa Filipom Vujanovićem i to je stvaralo privid normalnosti. Međutim, da bi se problemi rješavali, mora da postoji normalna komunikacija dvije vlade. Dolaskom Đukanovića će se uspostaviti ta normalna, svakodnevna, radna komunikacija vlada, ministarstava, javnih preduzeća…“

Podgorica i Beograd su prošle kroz fazu međusobnog optuživanja u kojoj se Srbija često miješala u unutrašnja pitanja manjeg susjeda. Ekstremni je primjer popis u CG, kaže Popov. „Ovdje je vođena kampanja da se što više građana Crne Gore izjasne kao Srbi. Od proglašenja nezavisnosti stvari nikada nisu bile dovedene u normalu, jer je bio prisutan osjećaj ljutnje starijeg brata prema mlađem.“ Popov primjećuje da dio političkog establišmenta u Srbiji tretira Crnu Goru kao „neki svoj dio koji je privremeno otuđen“, a Crnogorce kao „dio svog naroda, koji se samo drugačije zove“. „Stiče se stoga utisak da Srbija jednostavno Crnu Goru ne vidi kao drugu državu, s kojom bi trebalo da ima ravnopravne odnose i da tu državu na taj način i tretira.“

Emocije su u ovom trenutku svakako splasle, ističe Janjić. On vjeruje da su mnoge optužbe i protivoptužbe između Srbije i CG izazivale pojedine uticajne grupe. „To su moćne grupe vezane biznisom i porijeklom za Crnu Goru. One su od svojih ličnih i porodičnih drama uspjevali da naprave u Srbiji povremeno i vladinu politiku. Mislim da će ti ljudi i dalje djelovati, da je njihova moć sve manja i da neće moći da naprave neku veću štetu, ali će povremeno uspjevati da proizvedu neku tenziju.“

Jalova borba protiv kriminala

Dok su se države bivše Jugoslavije godinama sporile oko svega i svačega, prekogranična saradnja kriminalaca je cvjetala. Tu saradnju, u slučaju Srbije i Crne Gore, odlično ilustruje kokainska imperija Darka Šarića. Zato je Aleksandar Popov oprezan sa pohvalama u novijoj saradnji policija dvije države. „To je regionalno pitanje i dobro je što se nadležni organi za tu borbu sastaju, i što ostvaruju određenu saradnju. Ali, mislim da ta saradnja, uz sve te manifestacione pojave, sastanke i dogovore, jednostavno nije dovoljna. Jer, očigledno je da neki kriminalci nalaze zaštitu u jednoj, drugoj ili trećoj zemlji, da se ne procesuiraju ili izručuju zemlji koja ih traži.“

Milo Djukanovic

Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić i Milo Đukanović

Dvije zemlje imaju čitav niz nerješenih problema, među kojima Popov ističe problem dvojnog državljanstva. Pitanje granice je ipak zanemarljivo, smatra Popov, jer je minimalnog karaktera. Tu je zatim i problem održavanja pruge Beograd-Bar kao i izgradnja drugih saobraćajnica. Ako bi se izdvajale neke pozitivne stvari, onda je to vjerovatno ekonomska saradnja, kaže Popov. Tu nema nekih većih smetnji, i ona se u većoj mjeri odvija neometano. Dušan Janjić napominje da je pozitivna okolnost što napetosti između dvije zemlje nikada nisu prešle tačku bez povratka, iako je bilo čak i planova za oružane intervencije u Crnoj Gori. Pored toga, pozitivno je što nikada nisu prekidane veze građana, kada je u pitanju sloboda kretanja, školovanje ili kulturna saradnja.

Autor: Ivica Petrović, Beograd
Odg. urednik: Nemanja Rujević