1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Čovjek ugrožava floru i faunu

Zbog djelovanja čovjeka na planeti dnevno izumire 150 vrsta biljaka i životinja. Zaštita flore i faune je na dnevnom redu međunarodne konferencije u Bonnu, a jedno od pitanje je: Ko treba da plati cijenu zaštite prirode?

Od 1970. izumrla je četvrtina biljnih i životinjskih vrsta planete. Orangutani su takođe na listi ugroženih.

Od 1970. izumrla je četvrtina biljnih i životinjskih vrsta planete. Orangutani su takođe na listi ugroženih.

U svijetu već postoji svijest o tome da treba zaštiti klimu planete od promjena. Nasuprot tome, još uvijek se nedovoljno govori o zaštiti biljnih i životinjskih vrsta. Ovo pitanje je usko vezano s pitanjem kako snabdjeti narastajuće čovječanstvo hranom, sirovinama i medikamentima.

Konvencija iz Rija osnov za pregovore

Na konferenciji u Bonu se konkretno razgovara o primjeni konvencije o biološkoj raznovrsnosti, koja je 1992. donesena u Rio de Žaneiru. Dosada je ovu konvenciju potpisalo 190 država, a jedna od zemalja koje to nisu učinilu jesu SAD. Konvencija iz Rija predviđa, između ostalog, da životinje, biljke i njihov genetski materijal, nisu dobrobit cijelog čovječanstva, nego država u kojima te životinje i biljke žive. Na taj način su udareni temelji novom sporu. Zemlje u razvoju, naime, žele da imaju materijalnu korist ukoliko bogati koncerni za proizvodnju lijekova iskoriste vijekovno znanje nekih naroda u korištenju biljnih supstanci za liječenje. Zemlje u razvoju žele da imaju udjela u finansijskoj dobiti ostvarenoj na račun genetskog sadržaja u njihovom vlasništvu.

Da li je ovo sudbina svih? - kostur kita iz Atlantskog oceana

Da li je ovo sudbina svih? - kostur kita iz Atlantskog oceana

Niko ne može da im ospori to pravo za borbu protiv takozvane „biopiraterije“. Problem se javlja kada se postavi pitanje kako tu ostvarenu finansijsku korist treba iskoristiti za zaštitu biljnog i životinjskog svijeta u zemljama u razvoju.

Šta je važnije: biogorivo ili hrana?

Radi se ogromnoj sumi novca, uzmimo samo za primjer sječu šuma u slivu rijeke Amazon. Ako se posijeku šume, stvara se obradiva površina za sađenje šećerne trske iz koje se dobija biogorivo. Ako se zaštiti prašuma, onda će površine zasađene trskom biti konkurencija površinama zasađenim biljkama za proizvodnju hrane.

Rezultat toga je rast cijena hrane i to u toj mjeri da siromašni ljudi to više ne mogu da plate. Da li, dakle, treba da se poveća broj gladnih u svijetu, kako bi se proizvelo gorivo za automobile? I ovo je jedna od tema o kojima se raspravlja u Bonu.

Kakvu im budućnost ostavljamo? - djeca protestiraju pred vratima konferencijske dvorane u Bonnu protiv izumiranja biljnih i životinjskih vrsta u svijetu

Kakvu im budućnost ostavljamo? - djeca protestiraju pred vratima konferencijske dvorane u Bonnu protiv izumiranja biljnih i životinjskih vrsta u svijetu

Svijet je daleko od zacrtanih ciljeva

Zaštita prašuma ima uske veze i sa zaštitom biljnih i životinjskih vrsta. Konvencija iz Rija predviđa da se do 2010. godine bitno smanji izumiranje raznih vrsta flore i faune. Za dvije godine bi na konferenciji u Japanu konvencija trebalo da preraste u obavezujući dokument. Iskreno govoreći, zemlje potpisnice konvencije su vrlo daleko od svojih ciljeva. U središtu problema jeste to što bogate industrijske zemlje ne žele da preuzmu više obaveza u korist zemalja trećeg svijeta, a zaštita biljaka i životinja košta.

Ipak, i pasivnost ima svoju cijenu. Uništenje prirodnih resursa svake godine košta čovječanstvo dvije milijarde dolara.

Audio i video zapisi na tu temu