1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Članstvo u NATO: Ko je sljedeći?

Vojnom savezu NATO-a pripadaju gotovo sve evropske države. Deset godina nakon posljednjeg velikog proširenja, još četiri zemlje čekaju na članstvo. Rusija na to gleda kritički.

default

NATO Logo

Prije deset godina Sjevernoatlanski savez započeo je proces prijema u članstvo sedam država u istočnoj Evropi, koje su se Alijansi i zvanično pridružile 2004. godine. Na sastanku u Pragu 2002. tadašnji generalni sekretar NATO-a Džordž Robertson izjavio je da proširenje nije upereno protiv Rusije ili bilo koje druge zemlje. „NATO nikada nije bio ekskluzivna organizacija. Od početnih 12 država-osnivača, proširili smo se na 14, 15,16 članica. Godine 1999. bilo nas je 19 i vrata NATO-a su još uvijek otvorena.“

NATO-Generalsekretär Lord George Robertson in Prag 2002 (mit Gerhard Schröder und Vaclav Havel)

Bivši generalni sekretar NATO-a Džordž Robertson (lijevo) u Pragu 2002. sa Gerhardom Šrederom (u sredini) i Vaclavom Havelom

Naime, 1999. primljene su prve tri zemlje koje su nekada pripadale Varšavskom paktu – Poljska, Češka i Mađarska. Varšavski pakt, vojni savez Istočnog bloka, pod vođstvom Sovjetskog saveza, tek što je nestao sa mape. „Početkom devedesetih nismo mogli ni u najluđim snovima da pretpostavimo da ćemo postati članica NATO-a“, rekao je prije deset godina premijer Estonije Sim Kalas na susretu u Pragu.

Vrata ostaju otvorena

Izjava Robertsona iz 2002., da su vrata NATO-a otvorena, potvrđena je na samitu te organizacije 2008. u Bukureštu. Te godine šefovi država i vlada Alijanse ponudili su članstvo Ukrajini i Gruziji. „Gruzija će ući u NATO“, rekao je aktuelni generalni sekretar Anders Fog Rasmusen, prije samo nekoliko dana, prilikom posjete novog gruzijskog predsjednika vlade Bidzina Ivanišvilija štabu NATO-a u Briselu. „I dalje smo posvećeni vašoj transatlanskoj budućnosti. Ali članstvo zahtijeva više napora, i više reformi i saradnje između svih grana vlasti.“

Novoizabrani premijer Gruzije izjavio je da će učiniti sve što je potrebno za članstvo. Ivanišvili je u Briselu takođe rekao da želi da poboljša odnose sa Rusijom. Rusija i Gruzija oružano su se sukobile prije četiri godine oko spornih teritorija. Ruski ministar spoljnih poslova kritički gleda na put Gruzije ka NATO-u.

Rusija nema pravo da se buni

NATO Russland Treffen Sergei Lawrow Overlay

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov prilikom samita NATO - Rusija u aprilu ove godine u Briselu

Rusija je sva proširenja NATO-a od 1990. godine dočekivala sa oštrijim ili blažim kritikama. Istovremeno, NATO i Rusija su sklopili specijalno partnerstvo. Uspostavljen je poseban samit „NATO-Rusija“. Tokom susreta u Pragu 2002. tadašnji njemački kancelar Gerhard Šreder je rekao: „Mislim da je veoma važno naglasiti da se oko procesa proširenja potpuno pošteno i otvoreno diskutuje sa Rusijom. Mislim da je to i očigledno kod mnogih razgovora i da će tako biti i u budućnosti.

„Rusija nema prava da odlučuje“, kaže predstavnik nemačkog parlamenta Karl Lamers u parlamentarnoj skupštini NATO-a. „Transparentnost i dijalog su karakteristika odnosa između NATO-a i Rusije, ali Rusija neće imati nikakvog prava da utiče na ishod odluke. Međutim, vidimo da se Rusija uvek protivila. Tu posebno mislim na baltičke države – Estoniju, Latviju, Letoniju. To nije vodilo nikuda“, rekao je Lamers za DW. „NATO odlučuje sam i za sebe.“ NATO parlamentarac Karl Lamers nastavlja riječima da Moskva mora da shvati da „NATO nije usmjeren protiv Rusije, već da je njen partner u postizanju sigurnosti i stabilnosti u svetu“.

Ukrajina više ne želi pristup

Godine 2008. i Ukrajina je imala ambicije da se u nekom trenutku pridruži NATO-u, ali, nakon izbora proruski-orijentisanog predsjednika Viktora Janukoviča, ti planovi su otkazani. „Pod trenutnim predsjednikom, nema perspektive za ulaz u NATO“, kaže predstavnik njemačkog parlamenta i stručnjak za NATO Karl Lamers.

Ipak, postoji bliska saradnja, rekao je generalni sekretar Rasmusen na poslednjem formalnom sastanku sa ukrajinskim vlastima u proljeće ove godine. Ukrajina je angažovana u misijama NATO-a, poput one u Avganistanu.

Hrvatski general Josip Lucić bio je prvi predstavnik te zemlje na samitu NATO-a u maju 2009. nakon prijema Hrvatske u Alijansu

Tri kandidata sa zapadnog Balkana

NATO-Frühjahrstagung Kroatien erstmals als Mitgliedsland vertreten

Hrvatski general Josip Lucić bio je prvi predstavnik te zemlje na samitu NATO-a u maju 2009. nakon prijema Hrvatske u Alijansu

Hrvatska i Albanija su postale članice NATO-a 2009, dugo prije eventualnog prijema u Evropsku uniju. Kriterijumi NATO-a su manje strogi nego oni za EU, ali sve članice NATO-a moraju da budu demokratske države sa civilnom kontrolom vojske. Pored toga, oružane snage moraju da zadovoljavaju određene standarde Alijanse. Ti standardi se sada uvode u Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Makedoniju. Još uvijek se ne zna kada će doći do priključenja.

„Odluka kada će neka država biti primljena, zavisi od toga koliki napredak je ta država postigla. Moraju da se zadovolje mjerila NATO-a. Njihov napredak se ocjenjuje i tada se donosi odluka. Ne postoji konkretan datum ni za jednu od tih država“, kaže Karl Lamers za DW. Makedonija, u osnovi, već sada zadovoljava kriterijume, ali jedna članica NATO-a – Grčka, želi da ime Makedonija bude rezervisano za njenu sjevernu pokrajinu, pa je prijem Makedonije u NATO već godinama blokiran.

Slučaj Srbija

NATO Konferenz in Belgrad

Protesti tokom konferencije NATO-a u Beogradu u junu 2011.

NATO je 1999. poveo rat protiv Srbije da bi zaštitio stanovnike Kosova. Zbog toga su odnosi između Srbije i NATO-a relativno hladni. Srbija, za razliku od svih svojih susjeda, ne želi da se pridruži. Srbiju niko ne može da prisili na to, niti to želi. „Veoma važan preduslov jeste da ljudi žele članstvo. To znači da moramo da imamo većinu stanovništva koje želi da se priključe NATO-u. Tu je sa tom državom (Srbijom) potrebno učiniti još mnogo toga.“

Za NATO je veoma važno da se u članstvo primaju države koje nemaju teritorijalne konflikte sa Savezom. Pre svega, mora se riješiti konflikt između Srbije i Kosova. Srbija, poput pojedinih država Evropske unije, ne priznaje nezavisnost Kosova. A na Kosovu su još uvijek trupe NATO-a.

Autori: Bernd Rigert / Darko Janjević
Odgovorni urednik: Senad Tanović