1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Članstvo balkanskih država u EU potvrđeno kao strateški cilj

Ulazak država Zapadnog Balkana u EU predstavlja politički, ekonomski i strateški cilj, zaključio je na konferenciji u Berlinu predsjednik EK Jose Manuel Barroso. Domaćin konferencije bila je njemačka kancelarka Merkel.

Konferencija država zapadnog Balkana i EU u Berlinu bila je važan signal po pitanju evropske perspektive za sve zemlje Zapadnog Balkana, čiji su premijeri i ministri učestvovali na ovom skupu”, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel, otvarajući u sjedištu vlade pres-konferenciju sa predsjednikom Albanije Edijem Ramom i predsjednikom Evropske Komisije Joseom Manuelom Barrosom.

Westbalkan-Konferenz Rama Merkel Barroso

Kancelarka Merkel je naglasila da je državama Zapadnog Balkana mjesto u EU (Rama-Merkel-Barroso)

Konferencija je zaživjela nakon što smo se zapitali kako bismo mogli na odgovarajući način podsjetiti na to da je prije 100 godina počeo 1. Svjetski rat, prije 75 godina 2. Svjetski rat a prije 25 godina došlo do okončanja hladnog rata što je dijelovima Evrope donijelo novu nadu. A onda su se 90-tih godina u regionu Zapadnog Balkana rasplamsali ratni konflikti. To što su se osam premijera, ministara privrede i ministara vanjskih poslova u četvrtak (28.8) kao gosti okupili kod nas u Berlinu je plod činjenice da se posljednjih godina u Njemačkoj puno toga desilo i da postoji spremnost na saradnju u cilju dobrobiti ljudi na Zapadnom Balkanu. Evropska komisija, Evropska unija i sve njene članice žele pomoći u tome.“

Austrija domaćin narednog susreta

Kancelarka je naglasila da će naredne godine domaćin druge konferencije posvećene Balkanu biti Austrija. „Želimo da pokažemo da ovaj susret nije samo događaj dana, već da mi iz toga pravimo radni proces jer pred nama je puno toga da se uradi. Radi se i o političkom rješavanju problema, posebno između Srbije i Kosova, gdje smo u posljednje vrijeme ostvarili velike pomake. Riječ je i o pitanju formiranja vlade nakon izbora u Bosni i Hercegovini. Nadamo se da ćemo u obje oblasti naredne godine odmaći korak naprijed.”

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda

Merkelova je ponovila da je akcenat konferencije bio na regionalnoj saradnji, da se razgovaralo o saobraćajnim projektima i projektima infrastrukture, jer je cilj da ljudi imaju što više dodirnih tačaka, da se susreću i da privreda može djelovati na zajedničkom prostoru. A onda je izrekla rečenicu koja je definitivno pobila sve ranije navode o umoru od proširenja. „ Želimo da proces učlanjenja protiče brže. „

Velika očekivanja stanovnika regiona

Naglasila je da je to u rukama svake zemlje ponaosob ali da ljudi u regionu imaju velika očekivanja i da žele veliki napredak po pitanju suzbijanja nezaposlenosti. A onda je lopticu prebacila predsjedniku Evropske komisije. „ Od gospodina Barrosa sam jasno čula da je EK spremna da pomogne“. Dodala je i da je komesar EU za privredu Oettinger sa ministrima privrede razmatrao važnost energetskih projekata u regionu, a da je komesar za proširenje Stefan Fuele bio na sastanku u vili Borsig skupa sa ministrima vanjskih poslova. Merkel je potcrtala značaj konferencije, na koju je pozvala sve značajne političare iz Berlina i Brisela, ali i stotinjak predstavnika privrede.

Dogovoren nastavak saradnje na svim nivoima

Dogovoren nastavak saradnje na svim nivoima

Skup je okončan zaključcima u kojima se kaže će se sve strane pojačano zalagati za dalje konkretne korake u reformskom procesu, ali i rješavanju svih otvorenih bilateralnih pitanja i unutarnjih problema. Potcrtano je i da će se naredne godine u Austriji na drugoj konferenciji napraviti prvi bilans i vidjeti šta se sve za godinu dana postiglo. Do 2018. će se na narednim konferencijama kontinuirano nastaviti proces i rad na ključnim pitanjima za Zapadni Balkan.

Poboljšati međusobnu saradnju, rješavati probleme

Svi učesnici konferencije su se složili da je neophodno rješavati bilateralna pitanja što je moguće prije. Premijeri Srbije i Kosova su izrazili odlučnost da ubrzaju proces normalizacije odnosa. Mora se razriješiti i spor oko imena između Grčke i Makedonije i pokazati spremnost na kompromis. Zemlje Zapadnog Balkana su se složile da intenzivnije sarađuju uz pomoć regionalnih organizacija kakva je Regional Cooperation Council.

Šefovi diplomatija su imali odvojen sastanak s njemačkim kolegom Steinmeierom

Šefovi diplomatija su imali odvojen sastanak s njemačkim kolegom Steinmeierom

Zemlje su se obavezale i na dalje mjere za suzbijanje korupcije i kriminala. Predviđena je čak “nulta tolerancija” za korupciju. U zaključcima se traži nastavak reformi u pogledu stvaranja nezavisnog sudstva i pravne države. Učesnici konferencije su se obavezali i na jačanje pluralističkih medija i nezavisnih sindikata. Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu će u tom cilju organizovati workshop za 12 vodećih novinara iz zemalja regiona. Njemačka je ujedno, kaže se u završnom dokumentu, spremna da sprovede dodatne mjere, kako bi zemlje regiona ohrabrila na korištenje sredstava iz evropskih pretpristupnih fondova .

Rama pozdravio angažman kancelarke Merkel

Predsjednik Albanije Edi Rama sa kancelarkom Merkel

Predsjednik Albanije Edi Rama sa kancelarkom Merkel

Albanski predsjednik Edi Rama se u ime država Zapadnog Balkana zahvalio kancelarki za njenu inicijativu u pravcu zemalja Zapadnog Balkana. Zahvalio se i predsjedniku Evropske komisije Barrosu, koji je spremno pristao da podrži kancelarkinu inicijativu. Rekao je i da je jako važno da kancelarka Merkel preuzima vodeću ulogu kada je u pitanju region Zapadnog Balkana. „Obavezujemo se da nastavljamo reformski kurs, imamo dug put pred sobom, to znamo. Moramo štititi i vjersku harmoniju i toleranciju u svojim zemljama i boriti se i dalje da na jednom prostoru muslimani i hrišćani žive skupa i to u miru i blagostanju. Kako vi kao Evropa možete nama pomoći, tako i mi možemo pomoći vama!”, rekao je Rama.

Jose Manuel Barroso se također zahvalio kancelarki za podršku za, kako je rekao, „agendu Zapadni Balkan“. I sa svoje strane on je podvukao da Brisel želi da zemlje Zaapdnog Balkana dugoročno sve postanu članice Unije i da im se na taj način obezbijedi stabilnost i prosperitet. Pohvalio je napredak u Hrvatskoj i rekao da su značajni koraci postignuti i u Srbiji, Makedoniji i čak na Kosovu. Jedino BiH nije spomenuo. Rekao je će EU izdvojiti skoro 12 milijardi za pomoć regionu do 2020. godine, od toga skoro 20 posto za regionalne projekte. Dodao je da ljudi u zemljama regiona prate šta se dešava u Berlinu i da je važan signal kada se uputi jasno „Da!“ u korist pristupa njihovih zemalja EU.

Nakon pres konferencije održana je radna večera sa premijerima i ministrima na kojoj je razmijenjeno sve što je dogovoreno na današnjoj konferenciji . Saslušani su i mladi ljudi iz regiona, koji su iznijeli svoje nade i očekivanja od konferencije. Kancelarka je tome pridala veliki značaj i rekla da vjeruje da će to isto biti inspiracija „da ne popustimo u naporima ka cilju kako bi od regiona napravili ne samo uspješniji ekonomski već i politički prostor. “

Preporuka redakcije