1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Čitanje im još uvijek ne ide dobro

Njemački učenici su u proteklih devet godina popravili svoja znanja iz matematike i prirodnih nauka, ali su u čitanju još uvijek prosječni. Ovako glasi rezultat tzv. PISA studije, koja se provodi u svim članicama OSCE-a.

default

Samo prosječni

Njemački učenici starosti 15 godina su na testu 2001. pokazali veoma loše rezultate u čitanju, matematici i prirodnim naukama. Glavni problem predstavljala je činjenica da je razlika između dobrih i loših učenika iznenađujuće velika kao i to da školski uspjeh suviše zavisi od roditelja. Četvrtina učenika pisala je i čitala na nivou znanja u osnovnoj školi. Tadašnja ministarka obrazovanja Edelgard Bulman tražila je promjene:

„Kao prvo, neophodno je poboljšati obrazovanje u najranijem djetinjstvu, potrebno je bitno poboljšati ponudu cjelodnevnog boravka u školama. Međunarodno poređenje pokazalo je da druge zemlje imaju znatno bolje rezultate."

Šta se promijenilo?

Postavlja se pitanje šta je od svega toga provedeno u njemačkom školstvu? Šta se konkretno poboljšalo od prve PISA studije?

Flash-Galerie Literaturfestival Leipzig liest

Razlika između dobrih i loših učenika je iznenađujuće velika

U Njemačkoj škola počinje u 8 sati i traje do 13 sati i 30 minuta. Poslije toga, veliki broj djece je prepušten sam sebi jer oba roditelja rade. Nedostaje neko ko bi poslijepodne vodio računa o školskoj djeci. Bivša predsjednica Unije za obrazovanje i nauku, Eva Maria Štange kritikovala je taj nedostatak:

„U Njemačkoj postoji samo poludnevni školski sistem, a neophodan je cjelodnevni sistem."

Više angažmana još u obdaništu

Loše ocjene, kada je čitanje u pitanju, pokazale su da je neophodno poboljšati učenje u najranijem djetinjstvu – u obdaništima.

Pisa Studie 2009

Četvrtina njemačkih učenika pohađa cjelodnevne škole

Nakon objavljivanja rezultata PISA studije sve više su nestajale takozvane „hauptšule" - škole u kojima se učenici obrazuju za razne zanate. One predstavljaju najniži nivo trojnog školskog sistema Njemačke. Njega čine gimnazije, koje otvaraju put za upis na fakultet, realke - uslovno prohodne za fakultet i „hauptšule"- poslije kojih se ne može upisati fakultet. Stalno se kritikuje činjenica da se odluka o tome koju od ovih škola će djeca da pohađaju donosi već nakon četvrtog razreda osnovne. Posle upisa u određenu školu veoma teško je premjestiti se u neku drugu.

Ipak, promjene se odvijaju veoma sporo. Otprilike jedna četvrtina njemačkih učenika pohađa cjelodnevne škole. Broj takvih škola je različit u njemačkim saveznim zemljama.

Pojedine reforme su započete, ali na njihovo puno djelovanje potrebno je još pričekati. Mnogi projekti još uvijek nisu započeti ili propadaju jer nema dogovora oko toga ko treba da ih finansira i ko je nadležan za njihovo sprovođenje.

Autor: Lichtenberg Arne/ Ž. Bašić Savić

Odg. urednik: Z. Ilić