1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Činjenice ruše mitove o izbjeglicama

"U Europi živi većina izbjeglica, oni nam uzimaju posao, a onaj ko dolazi sa Balkana je svakako ekonomska izbjeglica." Diana Hodali i Sven Poehlen opovrgavaju ove predrasude.

"Zašto uopće primamo izbjeglice?"

Zato što se Njemačka drži svojih zakona. Jer u članku 16a Ustava stoji: "Oni koji su politički progonjeni uživaju azil". To se odnosi na ljude, koji su u svojim državama zbog svog političkog ubjeđenja toliko izopćeni, da su povrijeđena njihova ljudska prava.

"Izbjeglice ipak dobijaju više novca nego Nijemci"

Potražitelji azila, oni koji imaju tzv. duldung (dokument kojim se definira "privremeni izostanak protjerivanja" u slučajevima kada vraćanje u zemlju porijekla iz određenih razloga nije moguće - op.red.) i djelomice druge izbjeglice su 20 godina dobijale 30 posto manje, od onoga što u Njemačkoj važi za egzistencijalni minimum dostojan čovjeka. Tek 2012. godine je Savezni ustavni sud ovo kritizirao kao "evidentno nedovoljno" i podigao ovu sumu. Dok onaj ko prima Hartz IV (naziv za socijalnu pomoć u Njemačkoj koju primaju nezaposleni - op. red.) dobija 399 eura mjesečno, pomoć za podnositelja zahtjeva za azil u međuvremenu iznosi između 281 i 352 eura.

Prema navodima Organizacije Pro Asyl izbjeglice pomoć dobijaju djelomice još uvijek u formi čeka za kupovinu ili čip karte sa kojima mogu kupiti samo određene stvari u određenim prodavnicama. Pravo na normalnu socijalnu pomoć imaju samo priznate izbjeglice.

26.06.2015 DW Wirtschaft Fluechtlinge mittelmeer

Ne dolaze sve izbjeglice u Europu kako se vjeruje, najveći broj njih ostaje u regionima iz kojih potiču

"Stranci nama Nijemcima uzimaju posao"

Izbjeglice ne smiju bez radne dozvole ni raditi ni školovati se. Za potražitelje azila i one koji posjeduju tzv. duldung je posao u prva tri mjeseca njihovog boravka zabranjen. I nakon toga imaju samo loše šanse za posao jer postoje "posloprimci koji imaju prednost". Nijemci, drugi građani EU i priznate izbjeglice imaju prednosti prilikom dobijanja posla. Tek nakon 15 mjeseci boravka u Njemačkoj podnositelji zahtjeva za azil i izbjeglice koje posjeduju duldung smiju raditi. Pri tome je sljedeća činjenica: U brojnim područjima privrede u Njemačkoj još uvijek nedostaje stručne radne snage. A iz ratnih područja dolaze mnogi dobro obrazovani ljudi.

"Izbjeglice ipak sve dolaze u Europu"

Više od 80 posto od 59 miliona izbjeglica širom svijeta ostaju u regionima iz kojih potiču. S jedne strane jer se često nadaju brzom povratku, ali i zbog toga jer nemaju mogućnost za dalji bijeg. Najveće izbjegličke grupe iz ratnog područja u Siriji i Iraku bivaju primljene prije svega od strane susjednih država na Bliskom istoku - a ne od Europe. Visoki komesarijat UN-a za izbjeglice (UNHCR) navodi da je samo broj sirijskih izbjeglica, koje su našle spas u jednoj od susjednih država, aktuelno 4,08 miliona, samo 348.000 je krenulo u potragu za sigurnim životom u Europu i tamo podnijelo zahtjev za azil.

"Njemačka prima najveći broj izbjeglica u Europi"

Broj potražitelja azila u Njemačkoj odavno nije bio veći: 2014. godine ovdje je bilo 170 000 tražitelja azila, u 2015. godini se očekivalo 450.000. Činjenica je da Njemačka prima najveći broj podnositelja zahtjeva za azil, ali samo u okviru Europe. Ukoliko se pak broj zahtjeva za azil uporedi sa brojem stanovnika onda se već relativizira situacija: 2014. godine je Savezna Republika Njemačka po broju zahtjeva za azil, koji je iznosio 2,5 zahtjeva na 1.000 stanovnika, bila šesta na rang listi. Švedska se, sa osam zahtjeva za azil na 1000 stanovnika, nalazi na prvom mjestu. I Mađarska, Austrija, Malta i Danska se nalaze na rang listi ispred Njemačke.

"Ko dolazi sa Balkana, on je ekonomska izbjeglica"

Na Balkanu nema građanskog rata, zbog toga brojni ljudi ovdje misle sljedeće: Potražitelji zahtjeva za azil sa Balkana su svi ekonomske izbjeglice. Ali usred Europe ljudi, posebice Romi iz Srbije i sa Kosova, trpe diskriminaciju, glad i egzistencijalno su ugroženi. Za razliku od tražitelja posla iz EU njima je europska sloboda kretanja uskraćena i stoga im pomaže samo traženje azila. Zemlje poput Finske i Švicarske smatraju da je oko 40 posto zahtjeva za azil izbjeglica iz Srbije i Kosova opravdano. Njemačka odbija izbjeglice sa Balkana u skoro 100 posto slučajeva.

Preporuka redakcije