1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Čija je manastirska zemlja u Dečanima?

Odluka Ustavnog suda Kosova kojom se potvrđuje vlasništvo manastira Visoki Dečani nad 24 hektara zemljišta, izazvala je demonstracije Albanaca. Oni ne demonstriraju protiv manastira, nego odluke Ustavnog suda.

Nešto poslije deset časova, na putu ka manastiru Visoki Dečani, svega stotinjak metara od sjedišta opštine, poveća grupa policajaca priprema se za eventualne nerede. Nekoliko stotina metara dalje je prvi ček-point. Pripadnici Kfora ne zaustavljaju, valjda su preokupirani oblačenjem opreme za razbijanje demonstracija. Sa desne strane, u ataru manastira, nekoliko desetina rasnih krava pase na livadi. Pored njih je nešto ovaca.

I pred kapijom manastira dvadesetak pripadnika Kfora oblači opremu. U početku ne brane da se fotografiše manastir. Reaguju tek kada mladi Srbin to reklamira straži ispred kapije. Slovenački oficir na srpskom kaže da fotografisanje nije dozvoljeno. U povratku do oko tri kilometra udaljenih Dečana, prate nas pripadnici italijanskih karabinjera. Za svaki slučaj.

Politička odluka Suda?

Par vojnih kamiona parkiranih u krugu opštine, izazivaju pažnju nekih mještana varošice. Međusobno komentarišu to što kamioni juče nisu bili tu. Predsjednik opštine, koja broji 60.000 stanovnika Rasim Seljmanaj, ljubazno se odaziva pozivu da govori za DW. Odmah kaže da protesti nisu upereni protiv manastira ili Srba, već, naglašava, protiv nelegalne dodjele 24 hektara zemlje od strane Ustavnog suda Kosova. Prema njegovim riječima manastir ima 50 hektara, dobio je novih 24, a traži još 23. „Mi nismo protiv pravde, ali je u ovom slučaju Ustavni sud prekršio pravdu iz političkih razloga. Drugi stepen Vrhovnog suda odlučio je da se predmet vrati opštinskom sudu u Dečanima. Zato mi tražimo da se ta odluka preispita i na taj način ispoštuje pravda“, kaže predsjednik opštine Seljmanaj, inače član Alijanse za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja.

Rasim Seljmanaj: Ustavni sud prekršio pravdu iz političkih razloga

Rasim Seljmanaj: Ustavni sud prekršio pravdu iz političkih razloga

Upitan da li on poštuje Kosovo kao državu i, ako poštuje, zašto onda ne poštuje Ustav kao najviši pravni akt te zemlje, Seljmanaj odgovara da se on žrtvovao za Kosovo – i on i njegova rodbina. Samo iz njegove familije, kaže, „bila su četiri politička zatvorenika“ i poginulo je više njegovih rođaka. „Nigdje u svijetu se ne dešava da se Ustavni sud bavi pitanjima koja nisu u njegovoj nadležnosti. Ovo je urađeno iz političkih razloga i mi tražimo da se to promijeni. Znam da je tu odluku podržao i predsjednik Kosova, Hašim Tači, ali ni on ne zna pravu istinu oko ove zemlje. Prava istina je da je ta zemlja javno dobro. Trebalo bi da pripadne građanima i da se privatizuje, kao i ostala društvena imovina“, tvrdi Seljamnaj.

Mirni protesti

Oko podne se na trgu ispred opštine, prema procjeni policije, okupilo između četiri i pet hiljada građana Dečana, ali i još nekih drugih mjesta, najviše iz Peći. Nose samo jednu parolu na kojoj piše: „Ustavni sud krši pravdu“. Najprije šetaju, otprilike jedan kilometar u pravcu Peći, a zatim se vraćaju na trg ispred zgrade opštine gdje im se obraća Seljmanaj. On poziva igumana Visokih Dečana Savu Janjića i ambasadore na Kosovu da riješe problem, koji je, ponavlja, političke prirode. „Na taj način Ustavni sud je legitimisao odluku Vlade Srbije iz 1997. kada je ta zemlja poklonjena manastiru. Čvrsto sam ubijeđen da se nijednim zakonom, nijednom odlukom, ne može legitimisati poklon manastiru Visoki Dečani“.

Seljmanaj je najavio da će ovakvih protesta biti još, ako se ne ispoštuje njihov zahtjev. Govornika više nije bilo i prisutni su se mirno razišli bez i jednog problema. Ka manastiru se nije uputio niko.

„Ovo je strašno što nam rade svaki dan“, kaže Nurija Cacaj. „Ovo je posljednji čin – to što je Ustavni sud donio antiustavnu odluku – odluku protiv svog naroda. Znam da je predsjednik Kosova prihvatio odluku Ustavnog suda, ali on pritom nije mislio na narod.“

„Ova zemlja koju je uzeo manastir i prema katastru pripada narodu. Milošević ju je 1997. prebacio na manastir i sve pobrkao. Zato smo mi sada protiv Ustavnog suda Kosova koji je donio odluku suprotnu volji naroda. Nismo protiv manastira, ali ta zemlja nije njihova“, smatra 80 godišnji Alji Kamaj.

Demonstracije protekle mirno

Demonstracije protekle mirno

„Odluka Ustavnog suda je politička i nije u interesu ovih ljudi. Zato podržavam i podržavaću građane Dečana u njihovom legitimnom zahtjevu da se ta odluka anulira“, tvrdi Time Kadrijaj, poslanica Skupštine Kosova, ali ne odgovara na pitanje kako može da ne poštuje Ustavni sud.

„Skupština Srbije je 1997. tu zemlju poklonika manastiru. Nakon rata, 2002. je potpisan nezakoniti sporazum između Unmika i manastira na osnov kojeg su i uslijedile sve ove odluke, pa i Ustavnog suda. Ona je antiustavna i nije u skladu s planom Martija Ahtisarija. Zato mora da se poništi“, kaže Škodran Imeraj, potpredsjednik udruženja istoričara Kosova, takođe iz Dečana.

Manastir potražuje još zemlje

Iz manastira nije htio da govori niko – to nam je u telefonskom razgovoru potvrdio otac Petar, portparol manastira. Riječe i da se vladika Raško-prizrenske eparhije Teodosije javno oglasio povodom odluke Ustavnog suda Kosova:

„Ustavni sud je pokazao kompetenciju i spremnost da donese nepristrasnu odluku, kojom je trajno zaštićeno imovinsko pravo manastira nad ovom zemljom. Ova odluka je od izuzetnog značaja za održivost manastira Visoki Dečani, koji je na listi Svjetske kulturne baštine i UNESKO, kao i za budućnost njegovog monaškog bratstva. Istovremeno, ovo predstavlja značajno ohrabrenje da je i u današnjim uslovima na Kosovu i Metohiji moguće zaštititi svoja prava i sačuvati svoje vitalne interese“, napisao je tim povodom vladika Teodosije.

Odlukom Ustavnog suda manastiru Visoki Dečani potvrđeno vlasništvo nad 24 hektara zemlje

Odlukom Ustavnog suda manastiru Visoki Dečani potvrđeno vlasništvo nad 24 hektara zemlje

Zamjenik premijera Kosova Branimir Stojanović izjavio je da je presudom Ustavnog suda manastir oštećen, jer, po njemu, postoji još nekoliko parcela koje potražuje. „Ovo nema veze sa potvrđivanjem presude koja je donijeta prije 1999. Valjda je sada popularno da oni koji su organizatori protesta pozivaju na nešto što će motivisati ljude da izađu na protest. Već postoji dogovor između Unmika i SPC iz 2012. godine. Ovakve aktivnosti su, po meni, samo izgovor za izazivanja nestabilnosti“, rekao je Stojanović.

Srbi sa Kosova podsjećaju da ima još sličnih namjera da se, kako kažu, uzurpira crkvena imovina. Ističu primjer hrama Hrista Spasa u Prištini, kao i manastira Devič kod Srbice – ili Skenderaja, kako to kažu Albanci.

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu