1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Četnici iz Srbije porede Ukrajinu sa Jugoslavijom

Mediji sa njemačkog govornog područja pišu o tome kako dobrovoljci iz Srbije na Krimu porede Ukrajinu sa Jugoslavijom, o slučaju Sanader, a prisjećaju se i Vučićeve prošlosti i hvale novi roman Saše Stanišića.

„Tek kada ratnik Bratislav iz svojih maskirnih pantalona izvuče bijeli samsungov tablet shvatićete u kom stoljeću se nalazite. Do tada je on pričao o tome kako su se Kozaci sa Dona i četničke paravojne jedinice iz Srbije odazvali pozivu da se bore za bratski ruski narod i brane Krim. „ Ovako počinje izvještaj sa Krima u časopisu „Die Zeit“ pod nazivom „Danas Krim, a sutra ostalo“.

Ukrajina bi mogla postati nova Jugoslavija, nada se Bratislav

Novinar opisuje i tipičnu četničku ikonografiju komandanta jedinice koja kontroliše jedan od prilaza Sevastopolju. „Ovaj 39-togodišnjak simbolizuje strahote rata: duga kosa i gusta brada kao da su srasle sa crnom šubarom, a na nadlaktici mu je zlatna značka sa mrtvačkom glavom. On uživa u svom zastrašujućem izgledu. Tu su i Kozaci sa Dona koji su svoje slavne dane borbe zadnji put doživjeli tokom odbrane Moskve od Napoleona.“ Oni, navodi se, ne žele odati po čijem nalogu su angažovani da bi osigurali za nedjelju najavljenu aneksiju Krima.

„Ukrajina bi mogla postati druga Jugoslavija. Ovdje bi mogli doći i mnogi moji prijatelji koji se žele boriti protiv Amerike. NATO štiti fašiste, a oni koji mrze Ameriku štiti Rusija. Baš dobro”, komentariše Bratislav situaciju uz crni humor, opisuje novinar “Die Zeita”.

S druge strane su Ukrajinci, koji ne žele otcjepljenje Krima. Njih proruska paravojska i stanovništvo nazivaju fašistima. Posebna tema su Tatari, kojih na Krimu živi 12%. Strahuje se da bi oni u pomoć mogli pozvati džihadiste koji su ratovali od Bosne i Hercegovine, preko Čečenije, pa do Sirije, ističe se dalje u tekstu. „Postoji i ta opasnost. Ako se stekne utisak da je muslimansko stanovništvo ugroženo, ovdje će doći ratnici iz mnogih zemalja. Tada ni Putin više neće moći kontrolisati situaciju“, kazao je u izjavi za njemački list predstavnik islamističke organizacije Hizb ut-Tahrir Fazil Azmajev.

Kozaci u blizini Parlamenta na Krimu

Kozaci u blizini Parlamenta na Krimu

Sve izvjesniji rat

I dok Rusi jedva čekaju referendum, ostatak stanovnika ga smatra farsom, jer, kako se dalje navodi u „Die Zeitu“, može se glasati ili za pripajanje Krima Rusiji ili za potpunu autonomiju poluotoka, a koja bi osigurala kasnije pripajanje Ruskoj Federaciji. To otvara mnoga pitanja. Da li će sutra svi automatski postati Rusi? Koji novac će biti u opticaju? Odakle će se snadbijevati strujom koja sada dolazi iz Ukrajine?

Mediji izvještavaju o tome kako su Rusi u nekom hotelu spalili jednu tatarsku porodicu i kako su kuće Tatara u Bahčisaraju označene krstovima nacrtanim kredom, baš kao što je to rađeno u doba Staljina 1944. u vrijeme deportacije Tatara. Uglavnom, svi sa strepnjom očekuju ishod nedjeljnog referenduma, dok postepeno raste strah jednog naroda od drugog i rat je sve izvjesniji, zaključuje se u članku „Die Zeita“.

Sanader i HDZ: prve žrtve ulaska u EU

Neue Zuercher Zeitung analizira presudu suda u Zagrebu prema kojoj su ne samo Sanader već i njegova partija HDZ proglašeni krivim za korupciju. Ocijenjeno je da su i Sanader i HDZ istovremeno prva žrtva uspješno okončanih evropskih integracija odnosno ulaska Hrvatske u Evropsku uniju.

Ivo Sanader

Ivo Sanader

"Ako izuzmemo Sanadera, čija je reputacija ionako ruinirana, za političku klimu u Hrvatskoj posebno je značajno što je sud i njegovu partiju HDZ proglasio krivom. Sudski proces u Zagrebu pokazao je kako su državna hrvatska preduzeća fiktivno uplaćivala pare privatnoj firmi Fimi Media, koje su se opet slivale na račun HDZ-a ili u Sanaderov privatni džep", piše NZZ i ukazuje kako je pažnju posebno izazvalo obrazloženje zagrebačkih sudija da su Sanader i HDZ koristili državne firme kao da su bankomati.

Sanader će morati da vrati oko dva miliona eura, ukoliko se u revizionom postupku potvrdi prvostepena presuda. Neue Zürcher Zeitung pored toga dodaje: "Suočavanje sa skandalom je direktna posljedica pritiska iz Brisela pred ulazak Hrvatske u EU. Od Zagreba se tražilo da napreduje u borbi protiv korupcije i da unese svjetlo u mračne i zakulisne radnje finansiranja HDZ-a. HDZ i Sanader, koji je kao premijer od 2003. do 2009. krčio put Hrvatskoj ka EU, istovremeno su postali prve žrtve približavanja EU. I dok je za Sanadera to treća presuda, presuda bivšoj vodećoj političkoj partiji HDZ je novina za Hrvatsku".

Njemačka bi trebala pomoći BiH u uništavanju oružja

Portal Finanzen.net je objavio rezultate rada Radne grupe za spoljnopolitička pitanja Kluba poslanika CDU/CSU koja je razgovarala sa bivšim visokim predstavnikom u BiH Christianom Schwarzom Shillingom. O tome su u izjavi za Finanzen.de govorili glasnogovornik frakcije CDU/CSUPhilipp Mißfelder i njegov zamjenik Roderich Kiesewetter.

Međunarodne snage su u proteklim godinama skupile mnogo nelegalnog oružja širom BiH

Međunarodne snage su u proteklim godinama skupile mnogo nelegalnog oružja širom BiH

„Zaključci su da međunarodne organizacije moraju povećati koordinaciju svog rada i saradnju. Prema misljenju CDU/CSU Njemačka bi trebala preuzeti vodeću ulogu u EU s obzirom na proteste koji se od februara šire u BiH i napetosti u Ukrajini. Pored toga, zabrinjava neriješeno pirtanje u BiH , a koje se odnosi na veliki arsenal municije i oružja. Postoji 38 neosiguranih magacina oružja. Oni predstavljaju ogroman rizik i nije isključeno da oružje dospije u pogrešne ruke“, rečeno je u izjavi.

To oružje je, istaknuto je još, imovina države koju ona može, ako joj zatreba novaca, prodati. Zato je u razgovoru sa Schwarz-Schillingom razvijena ideja o tome kako bi Njemačka tokom uništavanja tog oružja i municije te osiguravanja magacina, ciljano trebala da pomogne BiH.

"Narod voli da ima taticu"

Kada su u pitanju izbori u Srbiji, austrijska štampa u prvi plan stavlja lik i djelo, kako se navodi u listu „Die Presse“, bivšeg ultranacionaliste, 44-godišnjeg pravnika Aleksandra Vučića, kojeg smatraju najmoćnijim političarem u Srbiji ali i glavnim favoritom na izborima, odnosno budućim premijerom.

Mediji Aleksandra Vučića već vide kao premijera

Mediji Aleksandra Vučića već vide kao premijera

Pri tome „Die Presse“ ne propušta priliku da podsjeti na Vučićevu kontraverznu prošlost: njegovo članstvo u Radikalnoj stranci, brz napredak do generalnog sekretara, kao i 1998. godinu kada je, u vrijeme Miloševića, postao ministar informisanja. On je tada, navodi se, "kao osvjedočeni borac za Veliku Srbiju eliminisao novinare koji su bili kritični prema režimu". Ističe se i njegov angažman iz 2007. kada je, nakon ubistva Zorana Đinđića, na natpise na bulevaru koji je dobio Đinđićevo ime, lijepio plakate ratnog zločinca Ratka Mladića. Isti taj Vučić, kaže se dalje, danas na Đinđićev grob polaže vijence.

„Die Presse“ pojašnjava i kako je Vučić borbom protiv srbijanskih tajkuna, posebno Miškovića, pokupio političke poene u Srbiji. U tom kontekstu ovaj list citira čak i Kusturicu koji je dao svoj komentar njegove popularnosti, a riječ je o tome, kako je rekao Kustrurica, da narod voli da ima taticu, i da je to ostalo od socijalizma. Austrijski novinar sa čuđenjem konstatuje i da je Vučić pokupio poene na međunarodnom planu ustupcima oko Kosova te zadobio simpatije Zapada koji ga smatra pragmatičnim političarem, jer je uspješno otvorio Srbiji put za pregovore sa Briselom o učlanjenju u Evropsku Uniju.

Hrabrima je svako mjesto dom

„Neue Züricher Zeitung“ piše o Saši Stanišiću i njegovom novom romanu „Vor dem Fest“ (u prijevodu „Prije praznika“). On se ovaj put, za razliku od stvaralačkog prvjenca „Kako vojnik popravlja gramofon“ u kome je radnju smjestio u rodni Višegrad, bavi životom jednog sela, koje svojom naracijom i diskursom pretvara u živopisnu pozornicu.

Robert Bosch Stiftung Preisverleihung

Saša Stanišić

Ovaj put Stanišić se, kako bi napisao roman, upustio u dugogodišnje istraživanje. U fokusu djela je selo Fürstenfelde, koje se nalazi na teritoriji Uckermarka na sjeveru Njemačke i ima neodoljivu sličnost sa stvarnim selom Fürstenwerder.

U tom selu se malo toga događa i njegova najbolja vremena, ako ih je ikada i imalo, već odavno su minula. Najvažniji događaj u selu je obilježavanje praznika sv. Ane, iako tada niko u stvari ne razmišlja previše o sv. Ani, zaštitnici žena, rudara, mornara i siromašnih i ženi koja je rodila djevicu Mariju.

Kroz galeriju seoskih likova, poput zvonara seoske crkve, slikarke Ane, poručnika Narodne armije DDR-a i drugih i kroz njihovu nepatvorenu tragiku on stvara često veoma komične epizode, koje Stanišić, kako stoji u članku, predstavlja veoma široko nijansiranim tonovima. On u svojoj sintaksi i metaforici, u kojoj isključuje mitologizaciju Fürstenfeldea, imitirajući barokni jezički stil, naizgled realističnoj atmosferi sela daje magičnu notu. Na taj način se i ističe u romanu citirana strofa Ovidijeve pjesme po kojoj je hrabrima svako mjesto dom.

Saša, zaključuje književni kritičar „Neue Züricher Zeitunga“ , pokazuje kako se, bez da se postane idiličar, iz jednog malog mjesta u Brandenburgu stvara živopisna pozornica romana. Stoga se, kako stoji u poruci na kraju teksta, „svim putopiscima preporučuje putovanje u Fürstenwerder“.

Autor: Faruk Šabanović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić