1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Četiri godine od proglašenja nezavisnosti Kosova

Nezavisno Kosovo je dosad priznalo ukupno 87 država. Među njima je većina zemalja regiona Zapadnog Balkana, osim BiH i Srbije, i 22 zemlje članice EvU. Šta je nakon četiri godine ispunjeno od očekivanja ljudi na Kosovu?

Driton Ljajći, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Prištini i Merilend koledžu u američkoj bazi Bondstil ne krije da je on, kao i većina Kosovara, pogotovu njegovih sunarodnika, očekivao znatno više nego što je postignuto za ove četiri godine .

“Albanci su očekivali da će sve biti znatno drugačije. Da će imati bolji ekonomski razvoj i kvalitetnije obrazovanje. Očekivali su bolje odnose među samim Albancima, ali i sa pripadnicima drugih nacionalnih zajednica. Da brže postanu dio EU i slobodno putuju u SAD i po cijelom svijetu, da postanemo dio svjetskih institucija. Od svega toga, međutim, samo djelimično je ostvareno. Zato nisu ostvarena moja i naša očekivanja“, kaže ovaj politikolog.

Muškarac naslonjena na zid na kojem piše Kosovo je srpsko

Srbi ustrajni pri tome da ne priznaju Kosovo

Obespravljeni Srbi

Zvonko Mihajlović, predsjednik opštine Štrpce koju finansira Beograd, podsjeća da “Srbija nikada nije i neće da prizna nezavisno Kosovo.“ Sam akt nezavisnosti, kako kaže, smatra „jednostranim činom sa ciljem da se Srbiji otme dobar dio teritorije”.

“Generalno, od potpisivanja Kumanovskog sporazuma, Srbi su u svakom smislu obespravljeni. Proglašenje takozvane Republike Kosova Srbima nije donijelo ništa dobro. Naprotiv. Sada se kroz institucije te samoproglašene države vrši sistematski pritisak na Srbe koji žive na Kosovu kroz pokušaj da se oni natjeraju da rade i participiraju u tim institucijama. I dalje su im sva prava oduzeta i tu nema nikakvog boljitka. Naprotiv.” - ističe ovaj bivši poslanik Srpske radikalne stranke (SRS) u Parlamentu Srbije.

Iako ima brojnih problema na ekonomskom planu, pošto je najveći problem iseljavanja, jer mu je skoro pola sunarodnika napustilo domove nakon kosovskog rata, Ćerim Bajrami, zamjenik ministra za dijasporu, kaže da su Bošnjaci integrisana zajednica. Ostvarili su, kaže on, svoja brojna prava, koja se, istina, u djelo sprovode sa promjenljivim uspjehom.

Njemački KFOR vojnici rastjeravaju ljude s barikade

Konflikti i barikade na sjeveru Kosova otežavaju situaciju

“Može se kazati relativno da su Bošnjaci, kao nacionalna zajednica, zadovoljni što se tiče svog institucionalnog položaja. Kao što je poznato - Bošnjaci su nacionalno priznata zajednica, bosanski jezik je jedan od jezika koji je predviđen Ustavom Kosova. Upotrebljava se, kao što je poznato, u obrazovanju na osnovnoškolskom i srednjoškolskom nivou. U službenoj upotrebi je takođe i u više opština gdje žive Bošnjaci”, kaže Bajrami.

„Srbija dio kosovskih problema“

Analitičar Mifailj Ljimani smatra da uprkos aktuelnim problemima na sjeveru Kosova “država Kosovo predstavlja faktor mira i stabilnosti na Balkanu”.

“Nova demokratija na Kosovu je posvjedočena u svojoj elementarnoj sposobnosti jer smo imali više lokalnih i centralnih izbora i mirnu smjenu vlasti. Naravno, država Kosovo je i dalje pod nadzorom, kosovska demokratija je i dalje mlada, odnosi sa Srbijom još nisu jasni do kraja. Trebaće da se prođe još daleki put i konačno se riješi kosovski cilj. Ukratko, ja sam optimista i vjerujem u kosovsku državnost i njene kapacitete“, kaže Ljimani.

Naši sagovornici se razlikuju i u pogledu svojih želja i budućnosti Kosova. Ljajći, između ostalog, očekuje da će u petoj godini od proglašenja nezavisnosti početi normalizacija odnosa sa Beogradom, “pošto je Srbija dio kosovskih problema”.

“Naravno, do toga treba doći ne borbom, nego diplomatijom, ekonomijom, … Želim da vjerujem i ubijeđen sam da će se na tom planu postići veliki korak ka normalizaciji odnosa sa Srbijom”, smatra ovaj bivši postdiplomac SAD.

Mihajlović živi za to da “Srbija ponovo uspostavi puni suverenitet na cijeloj svojoj teritoriji, računajući i Kosovo. Da se institucije Republike Srbije, koje su protjerane sa ovih prostora, prije svega od strane međunarodne zajednice, vrate. Da ponovo zajedno žive Srbi i Albanci, ali u jednoj potpuno drugačijoj atmosferi gdje će svi imati potpuno jednaka prava.“

Putovanje bez viza

Bajrami očekuje da Bošnjaci, ali i svi Kosovari, bez viza putuju u Evropu. “Mi očekujemo poboljšanje odnosa sa BiH, odnosno priznanje kosovskih putnih isprava. Takođe, Bošnjaci Kosova očekuju poboljšanje ekonomskih prilika i povećanje broja zaposlenih. To je jedini put da mladi Kosovari, a time i mladi Bošnjaci, ostanu na Kosovu”, kaže on.

Prije četiri godine su ljudi u Prištini slavili uzdižući novu zastavu Kosova

Prije četiri godine su ljudi u Prištini slavili uzdižući novu zastavu Kosova

Da se konačno riješi kosovsko pitanje Ljimani vidi dva puta. Prvi je da Srbija prizna državu Kosovo, a drugi je da Srbija radikalizuje svoje stavove prema Kosovu - radikalizujući tako i javno mnijenje na Kosovu izazivajući i mržnju prema Srbiji.

“To neće valjati ni za Kosovo ni za Srbiju, ali ni za EU. Ja mislim da EU, koja gradi odnose između Kosova i Srbije, treba da bude fleksibilnija nego do sada. Srbiju treba da ubijedi da je država Kosovo realnost i da Srbija nema drugi put nego da to prizna“, zaključuje Ljimani.

Autor: Refki Alija, Prizren

Odg. urednica: Marina Martinović