1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Čemu služi platforma za Kosovo?

Platforma za Kosovo trebalo bi da bude usvojena na zajedničkoj sjednici Vlade i predsjednika Srbije i da zatim ode na usvajanje u Skupštinu. Da li je to dokument za unutrašnju upotrebu ili nova kosovska politika?

Tokom prethodnih nedjelja govorilo se o pet ključnih principa za pregovore koje bi trebalo da sadrži rezolucija: Srbija nikada neće priznati nezavisnost Kosova, svaku pozitivnu etapu dijaloga sa Prištinom mora da prati i napredak Srbije u evrointegracijama, rješavanje statusa sjevera pokrajine, i garancije individualnih i kolektivnih prava za Srbe južno od Ibra.

Platforma je doživjela brojne kritike opozicije, ali su isto tako do javnosti stizale i vijesti da oko sadržaja platforme postoji neslaganje i unutar vladajuće koalicije. Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je uoči zajedničke sjednice Vlade i predsjednika saopštio da Srbija ne može da dobije više od onoga što je sadržano u platformi o Kosovu, ali da ispod toga ne smije da ide.

Hashim Thaci mit Catherine Ashton und Ivica Dacic

Hašim Tači, Ketrin Ešton i Ivica Dačić

Unutrašnji sukobi iza platforme

Potpuno je jasno da platforma ima najmanje veze sa samim Kosovom, ocjenjuje za DW Nebojša Spaić, glavni urednik nedjeljnika NIN. Platforma je zapravo samo jedna tema na kojoj se prelamaju različite političke igre na srpskoj političkoj sceni, smatra Spaić:

„Dakle, mislim da platforma sa statusom Kosova, rješenjem kosovskog pitanja, pregovorima, i tako dalje, nema nikakve veze, iako će ona najdirektnije uticati na to ukoliko se usvoji u nekom konkretnom obliku. Kako stvari, međutim, idu, može se očekivati da taj oblik bude toliko načelan da ona ne bude imala nikakvog smisla. Imali smo do sada nekoliko rezolucija i platformi o Kosovu, i one su uvijek bile toliko prazne da nisu imale nikakav realni politički značaj“.

Nastavak prethodne kosovske politike

Kada se rodila ideja o platformi, to je djelovalo opravdano jer se najavljivala nova državna politika prema Kosovu, kaže za DW Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose. Međutim, politička potreba za nekom novom platformom je prestala, jer se ispostavilo da nova vlada vodi istu politiku oko Kosova kao i prethodna vlast, ističe Janjić:

„Eventualno sada bi se moglo reći da ova rezolucija ima svoje utemeljenje utoliko što su od formiranje vlade pregovori išli dosta brzo. Ušlo se znači u jednu novu fazu susreta premijera, prihvaćeni su oficiri za vezu koji bi trebalo da izgrade kancelariju... Dakle, ušlo se već u nešto što je politički dijalog. Ja sada opravdanje za rezoluciju mogu da vidim utoliko da je to povod ili prilika za vladu da izađe pred parlament i da verifikuje ono što je do sada uradila oko Kosova“.

Iza svega – pitanje pregovora

Kosovo Serbien Grenze Schild

Za sjever Kosova ne postoji rješenje preko noći

Platforma je prije svega pitanje na kojem se lomi tema da li će se nastaviti pregovori sa Prištinom ili neće, ocjenjuje Nebojša Spaić:

„Vi vidite da Tomislav Nikolić sada zbog toga što ga nisu pustili da ide na Kosovo za Božić dovodi pregovore u pitanje. Dakle, to pokazuje da nije u pitanju platforma već prosto političko određenje Srbije prema pregovorima. I to je ono što je u ovom trenutku ključno. A sam tekst platforme mislim da je tu jednostavno manje značajan“.

Visoka cijena nove realnosti

Sve su glasnije i procjene da bi Srbija morala dobiti neki ustupak ili oko Kosova ili evropskih integracija u zamjenu za napredak u dijalogu sa Prištinom. Dušan Janjić ocjenjuje da je zaoštravanje na terenu kosovskih vlasti izazvalo ozbiljnu zabrinutost njenih saveznika, prije svega u Vašingtonu:

„Gdje bi se stoga mogli naći zajednički interesi međunarodne zajednice i Kosova? To je sjever Kosova. Jer, zaista rješenje preko noći niti je realno niti je moguće. Ono može samo da uvuče u novu krizu, nove progone. Mislim da je sada vrijeme da Brisel malo ozbiljnije preispita jednosmjernost svog ponašanja, prije svega zbog njegovih i interesa Vašingtona. Jer na ovaj način će doći u novu krizu, u nove troškove, u nove bezbjednosne rizike nametanja takozvane nove realnosti. A svaka nova realnost, osim toga što donese dio raseljenih, ubijenih, i materijalnu štetu, ona traži i pet do deset godina da bi se sve to saniralo“.

Autor: Ivica Petrović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić