1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Čekajući gradnju Principovog mosta među ljudima

Gavrilo Princip još uvijek uzburkava duhove na Balkanu. U BiH se stogodišnjica atentata u Sarajevu još uvijek ne može iskoristiti kako bi se izgradili mostovi među ljudima, pišu mediji na njemačkom jeziku.

Konsenzus, odnosno dogovor više strana o nečemu, rijetka je pojava u BiH, piše list Neue Zürcher Zeitung. U toj zemlji nije bilo dogovora ni o zajedničkom danu žalosti u oba entiteta čak i nakon što je katastrofalna poplava pogodila ljude s obje strane entitetskih granica, piše ovaj list i nastavlja:

Gavrilo Princip

Gavrilo Princip

"Kad političari čak i u slučaju prirodnih katastrofa koje nemaju veze s politikom ne mogu da skinu etničke naočare kroz koje gledaju na svijet, onda im to još teže pada kod događaja koje kreiraju ljudi, a ne priroda. Jedva da je koga iznenadilo što 100. godišnjica atentata u Sarajevu nije bio dovoljan povod da posvađani političari konačno pokažu geste koje bi vodile pomirenju. Kao i obično, oni nisu u stanju da iz nečega izvuku pouke i tvrdoglavo istrajavaju na svom načinu tumačenja istorijskih događaja. I baš zbog toga što bi zajednički nastup ili čak stisak ruke sa protivnicima mogao da se protumači kao odustajanje od vlastitog tumačenja istorije, 100. godišnjica atentata obilježava se na odvojenim ceremonijama. Stoga ceremonija u Sarajevu neće premostiti etničke granice.

Srpski političari će se sastati na svojoj ceremoniji, u Andrićgradu. Ne treba biti prorok da bi se pogodilo u kojem smijeru će ići tamošnja interpretacija događaja iz prošlosti. Tako se Princip u srpskom načinu pisanja istorije tretira kao patriota i borac za slobodu koji je htio da Bosnu oslobodi jarma austrougarske okupacije. Prebacivanja da je atentator svojim dvostrukim ubistvom izazvao Prvi svjetski rat se guše u korijenu.

Mnogi istoričari iz Srbije bojkotovali su nedavnu konferenciju o Prvom svjetskom ratu održanu u Sarajevu

Mnogi istoričari iz Srbije bojkotovali su nedavnu konferenciju o Prvom svjetskom ratu održanu u Sarajevu

Na koncu, sve se vrti oko pitanja: Ko je kriv za rat? Pri tome se stvari manje vrte oko Prvog svjetskog rata, a više oko onog tokom devedesetih godina prošlog vijeka u BiH. Ovaj drugi je mnogo više prisutan u svijesti javnosti i ostavio je dublje rane. Pošto se o atentatu često govori u kontekstu velikosrpskih težnji, onda i debate o njemu često završavaju raspravama o devedesetim godinama 20. vijeka. Na taj način se otežava zajednička interpretacija istorije", zaključuje Neue Zürcher Zeitung.

Nema dogovora o Principu

I Süddeutsche Zeitung donosi članak u kojem se osvrće na različito tumačenje istorije, te na bojkot ceremonije u Sarajevu od strane srbijanskih i političara iz RS.

U Sarajevu postoji i muzej posvećen atentatu

U Sarajevu postoji i muzej posvećen atentatu

"Na ulazu u Vijećnicu se nalazi tabla s natpisom da su "srpski zločinci avgusta 1992. zapalili Nacionalnu i Univerzitetsku biblioteku BiH". Ovaj tekst je bio izgovor srbijanskim političarima da ne dođu na ceremoniju. "Ne mogu stajati pred tablom na kojoj piše nešto o srpskom fašističkom agresoru", saopštio je populistički premijer Srbije Aleksandar Vučić, mada se na tabli nigdje ne spominje riječ fašizam. Vjerovatnije je da mu je bio potreban samo izgovor da ne dođe u Sarajevo.

Inače, mlada Kraljevina Srbija je uoči Prvog svjetskog rata bila među balkanskim državama koje su nakon propasti Osmanskog carstva i u susjedstvu oslabljene Austrougarske monarhije željele i uz pomoć sile da prošire svoju moć i teritoriju. Dragutin Dimitrijević, šef vojne obavještajne službe Srbije, vrbovao je Principa i nekolicinu mladih ljudi, obučio ih u Beogradu i naoružao ih za atentat na Franca Ferdinanda. Ferdinand je htio da reformiše monarhiju i htio je da određenim regionima da više autonomije. Bila je to indirektna opasnost za plan Srbije koja je vlastitu ekspanziju htjela da opravda navodnim sveobuhvatnim tlačenjem koje vrši Austrougarska. Srbijanski premijer Pašić je znao za planirani atentat.

Spomen ploča na mjestu atentata

Spomen ploča na mjestu atentata

U Srbiji se ovi detalji istorije sistematski ignorišu. Istorijski događaji se u Srbiji, državi kandidatu za EU, još uvijek koriste za buđenje nacionalne svijesti, a ne za to da bi se iz njih nešto naučilo. To važi i za događaje iz nedavne prošlosti, poput ratova u bivšoj Jugoslaviji, pa i za događaje uoči izbijanja Prvog svjetskog rata. Princip i njegovi saučesnici stoga važe za junake, a pucnji ispaljeni u prijestolonasljednika Ferdinanda bile su "kugle za slobodu", kako je rekao Emir Kusturica, zadužen za režiju ceremonije u Andrićgradu.

Suočavanje sa istorijskom realnošću činjenica o nekadašnjem srbijanskom ekspanzionističkom programu ili s činjenicama o atentatu, bilo bi u suprotnosti sa temeljnim mitom Srbije da je ona uvijek bila žrtva istorije. Treba priznati - u takvim stavovima Srbija nije usamljena. I Hrvatska je do sada poduzela malo toga da se suoči sa ubistvima koje je sproveo bivši ustaški režim", stoji u komentaru lista Süddeutsche Zeitung.

Pogledajte video 04:05

Ko je kriv za Prvi svjetski rat?

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu