1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Čeka se promjena kursa Angele Merkel

Predstojeći samit EU pod hitno treba dati sveukupan evropski odgovor na izbjegličku krizu. Međutim, politika Angele Merkel ne može biti odgovor, mišljenja je novinar DW-a Christoph Hasselbach.

Kako bi se izašlo u susret radikalnim zahtjevima, u izbjegličkoj krizi se stalno pominju dva rješenja: prije svega se moraju riješiti uzroci koji stanovništvo tjeraju na bijeg i EU može samo dati jedno evropsko rješenje. Oboje je tačno, ali često služi kao izgovor kako bi se izbjegle neugodne odluke. Da bi se u sve zemlje, iz kojih ljudi bježe zbog rata, proganjanja ili bezperspektivnosti, ponovo vratila stabilnost i blagostanje, proći će decenije. Ako se to uopšte i uspije. Do sada su propali svi pokušaji da se navala izbjeglica rješi na zajednički način.

Ono što je još gore je da su stavovi frontova unutar EU oštriji nego prije. Njemačka kancelarka sa svojom, još uvijek relativno liberalnom izbjegličkom politikom, je usamljena. Nedavno je francuski premijer Valls jasno rekao da Merkelova, kada je riječ o prihvatu izbjeglica, ne može mnogo očekivati od saveznika.

Prema posljednjim rezultatima ispitivanja javnog mnjenja tri četvtine Nijemaca smatra da vlada nema pod kontrolom izbjegličku situaciju. Na evropskom nivou, i to još prije nego u Njemačkoj, politika otvorenih vrata koju zastupa Angela Merkel, primljena je sa nepovjerenjem, što se u međuvremenu zlurado i potvrđuje. Merkelova i dalje pokušava da postigne zajedničko evropsko rješenje po sopstvenom receptu a sada mora ipak shvatiti da više nema autoritet kakav je imala u vrijeme dužničke krize.

Ozbiljna prijetnja Šengenu

Christoph Hasselbach

Christoph Hasselbach

Pravedna raspodjela izbjeglica? Mnogi u Evropi misle da je Mrkelova svojom velikodušnom gestom prihvata izbjeglica pokrenula veći izbjeglički talas prema Evropi. Šta je sa fiksnim obavezujućim brojem izbjeglica koji treba da primi svaka zemlja članica? Šta je sa planom da Turska na svojoj teritoriji zadrži izbjeglice i da to plati EU? Predsjednik Erdogan je jasno rekao da u svako doba može otvoriti granice i zahtijevati bilo koju cijenu. Spremnost većine zemalja članica EU da dobrovoljno prihvate manje kontingente izbjeglica je mala.

Ono što trenutno povezuje zemlje članice EU u ovoj krizi je želja za, može se slobodno reći, izolacijom od izbjeglica. Zemlje članice, samostalno ili u grupama, već poduzimaju određene korake. Tako je naprimjer Švedska davno najavila okončanje svoje liberalne politike ulaska u zemlju, Austrija je donijela odluku o broju izbjeglica koje želi prihvatiti, Višegradske države ne žele pomoći Makedoniji koja nije članica EU i zatvoriti granicu prema Grčkoj, jer ta zemlja ne zadržava izbjeglički talas koji se kreće prema sjeveru. Šengenu prijeti opasnost da postane žrtva evropskog nejedinstva.

Evropskoj uniji ostaje samo nekoliko sedmica da znatno smanji broj izbjeglica. Na osnovu toga će se mjeriti uspjeh samita. Merkelova neće moći nastaviti svoju velikodušnu politiku prema izbjeglicama koju vodi protiv većine Evropljana. Ukoliko je ona i dalje za nesmetan ulazak izbjeglica u Njemačku, onda će Njemačka praktično sama morati snositi troškove, što neće naići na odobravanje njenih sugrađana.

Ako se posmatra cjelokupna politika EU, onda je u igri mnogo toga. U EU postoje jaki interesi da se jedinstvena kriza riješi zajednički. Međutim, kurs Angele Merkel i njena krilatica „Uspjećemo!“ i „Nema gornje granice“, za to ne može biti mjerilo. Vrijeme je za novi pragmatizam.

Preporuka redakcije