1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

„Ćirilica“ pred sudom

17 godina od mirne reintegracije u Vukovaru nema mira između većinskog hrvatskog i manjinskog srpskog naroda. Koplja se danas lome na ustavnim pravima Srba koji često još uvijek nose breme agresora i kolektivne krivnje.

Problem dvojezičnosti kulminirao je krajem 2013. godine kada je u Vukovaru počelo postavljanje dvojezičnih natpisa koji su od tada više puta skidani i, uz sukobe s policijom, razbijani u organizaciji braniteljskih udruga, ali i desnog krila političke opozicije.

Vodeći među njima, Stožer za obranu hrvatskog Vukovara, prikupio je i potpise za pokretanje procedure kojom bi se raspisao referendum, a kojim bi se izmijenio članak Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina na ravnopravnu uporabu jezika i pisma. Umjesto dosadašnjeg udjela od 30% pripadnika manjine na području lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa, Stožer je zatražio da se prag digne na 50%. Svoja je traženja argumentirao Europskom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina, a prema kojoj je svaka država slobodna urediti to područje vlastitim zakonima. U kolovozu 2014. godine Ustavni sud je odlučio da referenduma ipak neće biti, pri čemu je naglasio da za rješavanje nastalih problema ne postoji drugi način osim političkog dijaloga u dobroj vjeri, ma kako neugodan on mogao biti.

Politički dijalog po naredbi suda

Stoga su ustavni suci vukovarskom Gradskom vijeću dali godinu dana da odredi u kojim bi se četvrtima dvojezični natpisi trebali postaviti, uvažavajući istodobno "potrebe većinskog hrvatskog naroda koje izviru iz još uvijek živih posljedica velikosrpske agresije početkom 90-ih godina 20. stoljeća te potrebu pravednog i pravilnog tretmana srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara". I Vlada je dobila isti rok da u Sabor uputi izmjene i dopune Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina s kojima će urediti prikladan pravni mehanizam za slučajeve kad predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz tog zakona, odnosno opstruiraju njegovu provedbu.

Wasserturm Vukovar Koratien

Jedan od simbola razaranja Vukovara

I dok se je Vlada odlučila za model prema kojem će moći raspustiti lokalna predstavnička tijela koja izbjegavaju uskladiti svoje statute sa spomenutim pravima, vukovarsko Gradsko vijeće je novim Statutom odlučilo da srpska manjina u Vukovaru, za sada, uopće neće ostvariti pravo na dvojezičnost. Ruke su za ovakvo rješenje dignuli vijećnici opozicijskog HDZ-a, čiji gradonačelnik vodi grad, uz potporu svojih partnera. Paradoksalno, 2009. godine je upravo vrh HDZ-a donio odluku o uvođenju dvojezičnih ploča, a kako bi Hrvatska mogla zadovoljiti uvjete ulaska u Europsku uniju.

„Statut ne poštuje žrtvu Vukovara“

Najnovijom su epizodom odnosi između dvaju naroda u gradu mrtve ekonomije dodatno zaoštreni, a problem je ekspandirao u državnim okvirima s prognozom traženja rješenja u Europskoj uniji. Predstavnici Srba poručuju da su im prava sada smanjena te da ne postoji mogućnost prihvaćanja ovakvog rješenja. Pri svemu zbunjuje podatak da je javna rasprava o spomenutoj materiji završila bez ijednog prijedloga ili primjedbe pa čak ni predstavnika Srba.

U razgovoru za Deutsche Welle predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer kaže da bi Hrvatska kao pravna država danas trebala drugačije izgledati te da je učinjen korak unatrag kada se govori o demokraciji. Ne dvoji da je vukovarsko Gradsko vijeće u sukobu s ustavom i zakonima. Vukovar se je, smatra, oglušio i na naputak za dosljednu primjenu Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, a kojega je izdao ministar uprave.

Savjet, dodaje Tolnauer, nije autističan i ne ignorira povijest Vukovara, već upravo suprotno – pokušava zaštiti i samu žrtvu nekad do temelja porušenog grada. „U pitanju su osnovne stvari. Ne postoje bilo kakvi uvjeti za parcijalnu primjenu ustavnog i ostalih zakona. To bi, posebno kada je riječ o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina, dovelo u pitanje i smisao žrtava koje su se borile za samostalnu i demokratsku Hrvatsku unutar Europske unije.“

Povjerenstvo za ocjenu hrvatsko-srpskih odnosa?

Među nekoliko bizarnih rješenja koje propisuje novi statut, posebno se ističe ono prema kojem će za izdavanje dokumentacije na ćirilici građani morati podnijeti zahtjev na latinici uz plaćanje takse. Neobična je i odluka prema kojoj će Gradsko vijeće jednom godišnje raspravljati o dostignutom stupnju snošljivosti i dijaloga te odlučivati o potrebi proširenja individualnih prava pripadnika srpske nacionalne manjine.

Kroatien Vukovar Proteste gegen kyrillische Schrift

U Vukovaru postoji snažan otpor postavljanju dvjezičnih natpisa

„To je besmisleno. Tko je taj koji će to mjeriti? Tko je arbitar koji će reći kada je situacija povoljna ili nepovoljna?“, kaže Tolnauer i objašnjava da je očito riječ o definiranju budućih političkih trgovina, a u predizbornoj godini. „Tko će biti taj koji će reći da su danas odlični odnosi Hrvata i Srba, a da su se sutra već pokvarili? To je neviđeno!“

Predstavnici hrvatskih Srba najavljuju da će rješenje problema potražiti u europskim institucijama koje su ovakvim razvojem situacije obmanute u pretpristupnim pregovorima, no Tolnauer podsjeća da su se okolnosti izmijenile. „Hrvatska je sada završila pregovore i više nema monitoringa nad njom te vrste. Ovo pitanje nije primarni interes i ne mislimo da su manjine i njihovi predstavnici najvažniji u RH. Očekujemo da će EU vezano za svoje standarde ipak upozoriti da su ovakve stvari nedopustive. Vidjet ćemo što će poduzeti Srpsko narodno vijeće. Ono sada može pokrenuti ocjenu ustavnosti ovog statuta. Ako se iscrpe sva sredstva, reagirat će se i prema Europi.“

Čita li tko odluke Ustavnog suda?

„Slučaj ćirilica“ će se po svemu sudeći ponovno vratiti na Ustavni sud koji je svojim rješenjima, posebno ukidanjem osuđujuće presude za ratno profiterstvo bivšem premijeru Sanaderu, razočarao mnoge građane pri čemu ga mnogi optužuju za pogodovanje njegovoj bivšoj stranci HDZ-u i izazivanje pravne nesigurnosti.

Silvija Separovic

Silvija Šeparović

„Naš je pravni sustav kao neki work in progress i čini mi se da je u tome problem“, objašnjava za DW autorica nagrađivanog radijskog političkog magazina Aftershock Silvija Šeparović. „ Ali osjećaj pravne nesigurnosti može krenuti i iz toga što očito nema čvrstog dogovora oko toga što određene stvari u pravnom sustavu znače, što predstavljaju, kako se shvaćaju i kako presuđuju. Na primjeru ukidanja presude Sanaderu, ima li kod ratnog profiterstva ustvari zastare ili nema kako se mislilo? Što je ustvari pravno gledajući ratno profiterstvo? Čvrstog pravničkog odgovora nema. A ako već spominjemo 'osjećaj pravne nesigurnosti', njega hrane i sve loše sudačke odluke koje padaju na višim instancama zato što su loše napisane ili pogrešno donesene, sve odluke izvršne vlasti koje se donose uz kreativno tumačenje pravila, svako neprihvatljivo ponašanje dužnosnika koje nikad ne završi ostavkom ili sličnom konzekvencom, svako češanje šefice države o Ustav koji nije ispunio njezina očekivanja“, priča Šeparović. Dodaje i da osjećaj pravne nesigurnosti slijedi iz neispunjenih očekivanja građana kojima nisu upućeni i nisu im važni zakoni i pravila suđenja, već imaju unaprijed definirane krivce.

Je li odluka Ustavnog suda o takozvanom referendumu o ćirilici zloupotrijebljena, pitanje je na koje će i sam Sud, vjerojatno, dati odgovor, no Šeparović podsjeća da se poruke iz Ustavnog suda često krivo tumače i zanemaruju. „Kada se recimo prouči, na primjer, odluka Ustavnog suda o zdravstvenom odgoju prije par godina - bila je to jedino pljuska nadležnom ministru zato što nije poštivao pravila donoseći taj odgoj. Ali, tko je čitao obrazloženje, mogao je vidjeti da se je Sud snažno založio upravo za zdravstveni odgoj. Slučaj Sanader? Da sam sudac koji je donio tu odluku debelo bih se zamislila nad onime što je zaključio Ustavni sud i ne bih bila sigurna jesu li ustavni suci, kao što je napisao bivši predsjednik republike i pravnik, u službi nepravde ili je sudac loše izveo i obrazložio presudu.“

Što će biti s Hrvatima u Srbiji?

I dok očekujemo prvi službeni potez srpske nacionalne manjine u novoj rundi borbe za dvojezičnost, šef Savjeta za nacionalne manjine Tolnauer postavlja značajno pitanje: „Razmišlja li tko što će dogoditi s hrvatskom manjinom u Srbiji nakon ovakvog postupka? “ Kaže, u regiji se stvara atmosfera primitivnih reakcija. „Ljudi reagiraju emotivno na takve stvari i njima se lako manipulira. To je vrlo opasno. Ono što vidimo jest 'etnodarvinizam'. Tko preživi pričat će.“

Kolegica Šeparović pak slično zaključuje da se u Vukovaru, nažalost, rat i dalje vodi. „To politici očito silno odgovara. A na takvom mjestu nije teško zapaliti strasti pa su tako jedino politika i sustav odgovorni. A baš njima manjinska prava naprosto ne smiju biti sporna. I gotovo!“

Preporuka redakcije