1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Ćazim Makalić –spasilac koji je postao žrtva

Bosanac koji je spasio djevojku iz ropstva u Karavlasima kod Kalesije, čeka da iz Njemačke bude prisilno vraćen u BiH i sve teža situacija izbjeglica na makedonsko-grčkoj granici su neke od tema pisanja njemačke štampe.

„Ono što su Ćazim Makalić i Bettina S. (na naslovnoj fotografiji članka) doživjeli u Karavlasima kod Kalesije 2012. godine je privuklo pažnju medija i već tada je zvučalo nevjerovatno. Ta priča sada ima svoj nastavak i djelom je nadrealnija od prvog dijela. Spasitelj Bettine S. sada mora plaćati visoku cijenu. Muškarac koji je zlostavljao Bettinu je prijetio Ćazimu i njegovoj porodici. Čak se pred vratima jednom pojavio i plaćeni ubica. Makalići su 2014. godine pobjegli u Njemačku. Sada Bettininom spasitelju i njegovoj porodici prijeti prisilni povratak iz Njemačke u BiH. I to, bez obzira što se njihov sin Dženan, koji zbog prijetnji ima psihičkih problema, nalazi u bolnici“, piše list „Süddeutsche Zeitung“.

Stefan Mayer, autor teksta, dalje navodi da su Marinkovićevi rođaci uhvatili sedmogodišnjeg Dženana, stavili mu nož pod grlo i prijetili da će ga ubiti. Od tada Dženan ima traume. Dženan je smješten u dječijoj psihijatriji u Neuburg/Donau i prema navodima iz klinike, sada 10 godišnji Dženan, niti može napustiti bolnicu, niti smije putovati jer terapija može trajati još nekoliko godina. Bez obzira na to, vlasti su zamolile porodicu Makalić da napusti Njemačku. Zahtjev za azil je odbijen, a zahtjev da se slučaj riješi po hitnom postupklu, koji je podnio njihov advokat, odbacio je Upravni sud u Augsburgu.

Bettina S. je punih osam godina bila zatočena na jednom imanju u zaseoku Karavlasi nedaleko od Kalesije

Bettina S. je punih osam godina bila zatočena na jednom imanju u zaseoku Karavlasi nedaleko od Kalesije

„Dženanova doktorica navodi da bi njegov povratak u područje, u kojem je doživio traume, moglo imati loše posljedice: `Ne mogu primijeniti terapiju kod izbjeglice kojoj prijeti povratak kući. To nema smisla`. `Ako se Makalići vrate u svoje selo, moraće strahovati za svoje živote`, kaže njihov advokat Ismet Mujakić i dodaje da bi se ponovo mogao pojaviti plaćeni ubica. On također dodaje da se porodica Makalić boji za sina Dženana. `Porodica Makalić ne planira zauvijek ostati u Njemačkoj. Oni žele dozvolu boravka dok se ne završi terapija njihovog sina. Dugoročno ova familija se želi vratiti u Bosnu u kojoj mogu voditi bolji život. `Moj klijent puno pati zbog toga što ne može raditi`, kaže Mujakić. Makalić je imao ponude za posao, ali ih je morao odbiti jer nema dozvolu za rad. Makalićeva zadnja nada je politika. Bavarskom parlamentu i njemačkom parlamentu, Bundestagu, poslao je peticiju. Trenutno nije poznato kada će parlamenti donijeti odluke“, piše „Süddeutsche Zeitung“.

Kritična situacija na Balkanu

„Striktnim odlukama o zabrani ulaska na njihovu teritoriju su pojedine zemlje pooštrile izbjegličku krizu na zapadnom Balkanu“, piše list „Die Welt“ i nastavlja:

„Odluka Austrije o maksimalnom broju izbjeglica koje će prihvatiti svakoga dana, izazvala je čitav niz daljih mjera na tzv. Balkanskoj ruti. Uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima u toku zime se izbjeglički talas nije smanjio. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) ove godine je u Grčku i Italiju stiglo više od 100.000 izbjeglica. Samo u utorak ujutro je trajektima sa tri grčka ostrva u Atinu stiglo 1.250 izbjeglica“, podsjeća „Die Welt“.

Zabranjeno za Afganistance

Zabranjeno za Afganistance

„Kölner Stadt-Anzeiger“ piše da se situacija na grčko-makedonskoj granici zaoštrava. „U utorak je Makedonija dozvolila ulazak svega nekoliko stotina ljudi dok je na grčkim ostrvima izbrojano 5.000 novopridošlica iz Turske. Očigledno se i među izbjeglicama, koje čekaju na turskoj obali, pročulo da balkanske države zatvaraju granice. Mnogi stoga pokušavaju da u posljednjem naletu stignu u Grčku i odatle sjevernije u Evropu. Ako se ovako nastavi, Grčka bi u roku od nekoliko dana mogla da se pretvori u ogromni centar za interniranje izbjeglica, i to bez mogućnosti da se valjano zbrinu ljudi koji neprestano pristižu. Grčka smatra da je za zatvaranje granica odgovorna Austrija koja je uvela dnevne kvote“, piše list.

Preporuka redakcije